Ustaje li Južni tok iz mrtvih?

Employees stand near pipes made for the South Stream pipeline at the OMK metal works in Vyksa in the Nizhny Novgorod region

Employees stand near pipes made for the South Stream pipeline at the OMK metal works in Vyksa in the Nizhny Novgorod region

Reuters
Bugarski, mađarski i austrijski mediji prenose da je moguće obnavljanje projekta plinovoda, koji je bio zamrznut 2014. godine.

Početkom lipnja, tri godine nakon što je projekt Južni tok bio zamrznut, nekoliko medija je pokrenulo temu izgradnje ovog plinovoda, a o obnavljanju projekta je govorio i ministar vanjskih poslova Mađarske. Tvrtka Gazprom, kojoj pripada projekt Južni tok, zasada nije dala nikakvu službenu izjavu po tom pitanju, a Ministarstvo energetike RF je ranije priopćilo da ne planira povratak na ovaj projekt. Međutim, stručnjaci s kojima se konzultirao RBTH smatraju da je obnavljanje projekta ipak moguće, iako takav potez djeluje apsurdno.


O čemu pišu europski novinari?

Mađarski mediji su početkom lipnja objavili informaciju da Moskva, Budimpešta i Beograd vode diskretne pregovore o obnavljanju izgradnje Južnog toka. Konkretno, mađarski ministar vanjskih poslova Peter Sijarto je 2. lipnja izjavio da su Rusija, Mađarska i Srbija obnovile pregovore o izgradnji plinovoda Južni tok.

Austrijski list Der Standard je 13. lipnja priopćio da OMV (najveća naftno-plinska kompanija u Srednjoj Europi) i Gazprom razmatraju mogućnost obnavljanja rada na ovom projektu. Najviše koristi od tog poteza imala bi austrijska kompanija OMV, kao i sama Austrija, koja bi u tom slučaju postala najveće plinsko čvorište u Europi, piše se u publikaciji.



Pored toga, 9. lipnja je bugarski list Capital priopćio pozivajući se na neimenovane dužnosnike da vlada Bugarske pregovara s ruskim Gazpromom o varijantama isporuke plina Južnoj Europi. Između ostalih je razmatrana i varijanta ogranka Turskog toka ili plinovoda preko Bugarske. Tako bi Bugarska zadržala ulogu tranzitne zemlje, istaknulo je izdanje. Interes za ovu temu podgrijao je i telefonski razgovor bugarskog predsjednika Rumena Radeva i ruskog predsjednika Vladimira Putina. Razmotrili su bilateralnu suradnju u sferi energetike, što je informativna služba Kremlj priopćila u ponedjeljak 19. lipnja.
 

Zašto je projekt zamrznut?Južni tok je projekt koji košta 15,5 milijardi eura. Planirano je da se njime u Europu dostavlja 67 milijardi kubičnih metara plina godišnje. Operater projekta je bila gaspromova tvrtka-kćer South Stream Transport BV. Glavna trasa plinovoda ukupnog kapaciteta 63 milijarde kubičnih metara godišnje trebalo je proći kroz Bugarsku, Srbiju, Mađarsku, Sloveniju i Italiju. Međutim, u prosincu 2014. godine Rusija je odustala od izgradnje zbog Bugarske, poslije čega je Gazprom otkupio udio kompanija Eni, EdF i Wintershall u ovom projektu.


Postoji li stvarna mogućnost da se obnovi Južni tok?

Danas se Gazprom bavi realizacijom alternativnih projekata u europskom pravcu, a među njima su najveći Sjeverni tok 2 (55 milijardi kubičnih metara godišnje) i Turski tok (dvije linije po 15,75 milijardi kubičnih metara). "Gazprom ima već dovoljno varijanti projekta cjevovoda u južnom pravcu", istaknuo je u komentaru za RBTH Aleksandar Sopko, analitičar Energetskog centra poslovne škole Skolkovo.

Međutim, Sopko ne isključuje mogućnost da se izgradnja ovog plinovoda ipak obnovi, a za to može biti iskorišten Turski tok koji se već gradi. "Može se pretpostaviti da je obnavljanje Južnog toka zaista vezano za drugu liniju'Turskog toka kojom će plin krenuti u Jugoistočnu Europu. U tom slučaju je malo vjerojatno da Bugarska ponovno sudjeluje u projektu, s obzirom da je on zbog nje i zamrznut ", kaže analitičar.



Kada je riječ o Europskoj uniji, jedina moguća tranzitna zemlja pored Bugarske je Grčka, odakle će plinovod biti proveden kroz Makedoniju, Srbiju, Mađarsku, i stići će u Austriju. Takva, po Sopkovom mišljenju, može biti trasa "tursko-južnog" toka. "Problem može biti mali kapacitet plinovoda, a samim tim i skupi radovi na njegovoj izgradnji, s obzirom na cijenu jednog kubičnog metra plina koji će biti transportiran ovim cijevima", ističe on.

Turski tok i Sjeverni tok 2 su dosta skupi projekti, ali nije isključen ni povratak na Južni tok, smatra Sergej Koroljov, analitičar financijske tvrtke Alor Broker (jedne od 10 najprestižnijih ruskih brokerskih tvrtki): "Europi je veoma potreban plinovod koji bi bio alternativa ukrajinskom, a Gazprom može to osigurati. Smetaju samo političke nesuglasice koje su privremene, i zato postoji šanss da bilo koji od tri spomenuta projekta bude uspješno realiziran ". Po njegovom mišljenju, podjednake su šanse da administrativne barijere budu postavljene ili uklonjene u svakom od ovih projekata, i zbog toga je razumno raditi na sva tri plinovoda istovremeno.

Mogućnost obnavljanja pregovora vezanih za Južni tok treba gledati u kontekstu opće geopolitičke situacije na Bliskom istoku, smatra Oleg Bogdanov, glavni analitičar tvrtke Teletrade Group. "Nije isključeno da je Moskva poslije blokade Katara odlučila aktivirati sve moguće varijante energetske suradnje s europskim zemljama, jer kada postoji više varijanti (Sjeverni tok 2, Turski tok i Južni tok), ima i više mogućnosti za manevar i cjenkanje, naročito ako se uzme u obzir krajnje tvrd stav Kijeva po pitanju tranzita plina", smatra Bogdanov. U tim pregovorima, kaže on, ima daleko više političkih nego ekonomskih motiva.

 

Više

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće