Prema podacima Ruske kinološke federacije, u Sovjetskom Savezu je za vrijeme rata mobilizirano gotovo 70 tisuća pasa. Građani su morali svoje ljubimce sposobne za službu staviti na raspolaganje Crvenoj armiji i Narodnom komesarijatu unutarnjih poslova (NKVD).
Psi su služili u pograničnim snagama i snagama za vezu, radili su kao tragači mina i dizali tenkove u zrak. Išli su u izviđanje i izvodili diverzije, čuvali važne objekte, prenosili streljivo i namirnice, a također evakuirali povrijeđene borce u bolnice.
Početkom rata u redovima Crvene armije još je bilo konjičkih divizija. Postepeno se njihov broj smanjivao. Ipak, konji su se masovno koristili na frontu. Konjske karavane prevozile su teret i artiljeriju preko neprohodnih terena, tamo gdje su motorna vozila bila potpuno beskorisna.
Sovjetski goniči sobova bili su pozvani na front zajedno sa sobovima. Ovakva je "konjica" bila nezamjenjiva u polarnim oblastima i Kareliji. Sobovi su nečujni, samostalno se hrane, znaju plivati i ne mogu se zaglaviti u snijegu.
Transportne jedinice sa sobovima sudjelovale su u potrazi za oborenim pilotima i prenosile ih u bolnice, prebacivale su teret i poštu, bavile se izviđanjem i prebacivale pripadnike desantnih snaga u neprijateljsku pozadinu.
Deve su se počele koristiti na frontu za vrijeme Staljingradske bitke. Korištene su za transport streljiva, goriva, namirnica. Postojale su i "medicinske" deve. Jedna od najpoznatijih dvogrbih deva na frontu nosila je ime Kuznječik. Za vrijeme bombardiranja ona bi brzo legla na zemlju i sklupčala se. Čuvena je deva stigla i do Reichstaga, i prema legendi, čak pljunula na njega.
Na frontu su golubovi korišteni za razmjenu poruka između stožera i linije fronta, kada bi došlo do kvara na radioopremi. Golubovi su bili posebno dragocjeni za održavanje veze između stožera i izviđačkih grupa koje su djelovale u neprijateljskoj pozadini.
Ovi su četvoronošci našli svoje mjesto u pozadini fronta. Posebno su se iskazali u Lenjingradu. Nakon proboja opsade 1943. godine u grad su hitno dopremljene mačke. One su stupile u borbu sa štakorima koji su preplavili grad. Mačke su angažirane i u Ermitažu: imale su zadatak da neprocjenjiva umjetnička djela sačuvaju od glodavaca.
Priča se da je Ratna mornarica dupine "vrbovala" za kamikaze sa zadatkom da prenose mine do neprijateljskih brodova. Doduše, stručnjaci su krajnje skeptični kada se radi o mogućnosti korištenja dupina u ovu svrhu. Ipak, sa sigurnošću se zna da je nakon rata, šezdesetih godina, u Sevastopolju otvoren centar za borbenu obuku dupina. Tu su vodeni sisavci trenirani za sudjelovanje u spasilačkim operacijama, za otkrivanje mina i diverzanata.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu
