I pored činjenice da je Drugi svjetski rat bio rat tenkova i da su odavno minuli dani slavne konjice, konji su također imali važnu ulogu u vojnim akcijama. Sovjetska konjica je rijetko jurišala, ali bila idealna kada je neprijatelj bježao glavom bez obzira. Ipak, konjanici Crvene armije su se najčešće borili kao pješaštvo.
Napad konjice je bio od velike koristi u obrani Moskve 1941., s obzirom na to da su konjanici činili gotovo četvrtinu čitave divizije koja je bila na raspolaganju.
Konji su također vukli ratnu opremu tamo gdje su kamioni propadali u snijeg i blato, a da ne govorimo o tome da su bili skoro jedini izvor hrane kada bi se Crvena armija našla u opsadi.
Svoju konjicu su imali i Nijemci, ali te su se snage vrlo brzo istrošile.
Kada su 1941. godine Nijemci krenuli na Moskvu, sovjetske trupe su bile u gotovo beznadnoj situaciji, jer nisu imale dovoljno učinkovitog protutenkovskog oružja. U očajničkom pokušaju da se obrani domovina, za uništavanje neprijateljskih tenkova korišteni su dobro obučeni vojni psi.
U prvim godinama Drugog svjetskog rata sovjetski "protutenkovski" psi su bili velika prepreka Nijemcima u njihovoj ofenzivi. Vojnici su na pse stavljali eksploziv i slali ih na neprijateljsku oklopnu tehniku. Danas ta činjenica može izgledati zabrinjavajuće aktivistima za zaštitu prava životinja, ali treba imati u vidu koliko je jeziva bila perspektiva ulaska moćnog i zlog neprijatelja u Moskvu.
Psi su Crvenoj armiji puno pomagali i u razminiranju terena, i spašavanju ranjenih boraca. Crvenim trgom su na Paradi Pobjede 1945. prošli i psi, a ranjenog Džulbarsa, psa koji je otkrio oko 75 000 mina, nosili su na rukama u Staljinovom šinjelu.
Na frontu Velikog domovinskog rata deve su se prvi put pojavile u Staljingradskoj bitci. Sovjetske trupe koje su bile dislocirane pored Astrahanja nisu imale dovoljno kamiona i konja da bi dopremili vojnu tehniku u Staljingrad. Tada su vojnici krenuli u lov na divlje deve. Životinje nisu podbacile.
Crvena armija je imala oko 350 deva. Mnoge su stradale, a neke su ostavljene u zoološim vrtovima diljem Istočne Europe. Pojedine su stigle i do Berlina. Pričalo se da su devu koju su zvali Kuznječik (skakavac) doveli do stepenica Reichstaga, na koje je životinja, naravno, pljunula.
Mačke se nisu borile protiv neprijatelja i nisu bile od pomoći na samom frontu, ali ni njihov doprinos nije zanemariv.
Tijekom opsade Lenjingrada koja je trajala 872 dana umrlo je preko 650 tisuća ljudi i to najviše od gladi. Mačaka u takvim uvjetima skoro i da nije ostalo pa su grad preplavili štakori koji su prenosili zarazu. Ljudi su se borili kako su mogli, ali kada je 1943. konačno razbijena blokada, u grad su stigli vagoni puni mačaka.
Mjaukajuća divizija je brzo riješila problem štakora. Spomenik ovim mačkama i danas stoji u Sankt-Peterburgu.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu
