Kako je izgledao Sankt-Peterburg za vrijeme revolucije 1917. godine (FOTOGRAFIJE)

S obzirom na to da se Rusko Carstvo u Prvom svjetskom ratu sukobilo s Njemačkom, a grad je nosio ime Peterburg u njemačkoj maniri, 1914. godine odlučeno je da se preimenuje u Petrograd. Sam grad nije bio zahvaćen ratnim djelovanjima, ali se u njemu osjećala ratna atmosfera. Na sve su strane bili odredi vojnika koji odlaze na front, mnoge su se žene prijavile da budu bolničarke i umjesto modernih ženskih šešira nosile su bolničke uniforme s maramama, slično monahinjama. Čak je i Zimski dvorac, glavna carska rezidencija, preuređen u bolnicu za oficire, tako da su raskošne svečane sale bile pune ležajeva s ranjenicima.

Uz sve to, 1917. godine u gradu su počeli i neredi koje su izazivali revolucionari. Ratni neuspjesi na frontu poticali su pesimistično raspoloženje u pozadini, a povrh svega su počele i nestašice. U gradu je izbio bunt zbog nestašice kruha, praćen antiratnim demonstracijama.

Žene su prve počele štrajkati i izlaziti na demonstracije, i to su bile radnice tkaonica. Jedan je od njihovih zahtjeva bilo i biračko pravo za žene. Na Nevskom i Litejnom prospektu u centru grada okupljale su se velike gomile ljudi. Kozački odredi dobili zadatak ugušiti nerede pa su postavili barikade i pucali u gomilu. I vojnici Preobraženske pukovnije dobili su zadatak da guše Veljačku revoluciju, ali su mnogi prešli na stranu pobunjenika.

Na metalnoj ogradi Zimskog dvorca prekriven je carski grb s dvoglavim orlovima.

U ožujku se car Nikolaj II. odrekao prijestolja i on će od tog trenutka s obitelji do ljeta biti pod stražom u svojoj rezidenciji u Carskom Selu. Nakon toga će carska obitelj biti odvedena na Ural. Nakon carevog odricanja od prijestolja mnoge vojne jedinice položile su zakletvu Privremenoj vladi.

"Revolucionarni narod" sa zadovoljstvom je prisvojio carsku imovinu, na primjer automobil cara Nikolaja II. sa specijalnim mehanizmom za kretanje po snijegu.

Nakon revolucije u gradu su pojačane sigurnosne mjere. Nevskim prospektom patrolirao je konjički odred.

Žiteljima grada selektivno su se provjeravale isprave.

Travanj 1917. Boljševici se još uvijek bore za vlast. Organizirali su demonstraciju na Dvorskom trgu i prodavali partijski list "Pravda".

Postali su popularni javni nastupi govornika iz raznih revolucionarnih grupacija. Na fotografiji su demonstracije ispred katedrale sv. Izaka.

Prva velika prvomajska manifestacija povodom Praznika rada. 

Sudionici demonstracija ispred hotela Astorija.

Demonstranti na Trojickom mostu na rijeci Nevi.

I na Litejnom mostu.

I Privremena vlada izazivala je sve veće nezadovoljstvo naroda jer nije poduzela mjere da se okonča rat i uspostavi red u zemlji. U demonstracijama protiv Privremene vlade 1. srpnja 1917. godine sudjelovalo je oko pola milijuna ljudi. Mnogi su skandirali: "Vrijeme je da se okonča rat!" i "Svu vlast Sovjetima!"

Bunt protiv vlade bio je izazvan i neuspješnom ofenzivom ruske vojske na frontu, a i činjenicom da su vojne jedinice pozvane u Petrograd da uguše pobunu.

Vojska je brutalno ugušila pobunu. Vatra se otvarala i na mirne sudionike demonstracija.

U Peterburgu su se pojavila vojna oklopljena vozila. Na jednom takvom automobilu marke Austin narodu se obraćao Lenjin, koji se u međuvremenu vratio iz emigracije u Rusiju. "Lenjin na oklopnom vozilu" postao je jedan od simbola revolucije, premda pojedini povjesničari sumnjaju u autentičnost tog događaja.

"Juriš" na Zimski dvorac u kojem je zasjedala Privremena vlada tretira se kao ključni događaj Listopadskog prevrata. Boljševici su upali u prostorije, zbacili Privremenu vladu i objavili da su sada oni na vlasti.

Odredi junkera koji su imali zadatak osiguravati Zimski dvorac prešli su na stranu pobunjenika.

Pored junkera, Zimski dvorac osiguravao je i ženski bataljun.

Vojnici, mornari i radnici upali su u dvorac, opljačkali su ga i demolirali.

Za vrijeme Listopadske revolucije na ulicama je vladao kaos. Ljudi su sa zebnjom izlazili vidjeti što se događa.

Patrola na Crvenom (Krasnom) mostu.

Za novo gradsko sjedište izabran je Institut "Smoljni" za djevojke plemenitog porijekla, i on je postao pravi simbol revolucije. U tom je zdanju bio stožer boljševika. 

Osiguranje Smoljnog. 

U gradu su se pojavile krasnogardijske družine čiji je zadatak bio zavoditi red.

Boljševici su izveli Rusiju iz Prvog svjetskog rata i sklopili dugo očekivani mir. Tim su povodom u Petrogradu održane svečane demonstracije u čast mira i socijalističke revolucije.

• Pretplatite se na naš kanal na Telegramu
• Pretplatite se na naš tjedni newsletter putem e-pošte
• Omogućite push obavijesti na našoj internetskoj stranici
• Instalirajte VPN na svoje računalo i/ili telefon kako biste imali pristup našoj internetskoj stranici, čak i ako je blokirana u vašoj zemlji