Najljepša prijestolja ruskih careva (GALERIJA)

Povijest
ALEKSANDRA GUZEVA
Prijestolja su se u Rusiji vjerojatno pojavila tek sredinom 16. stoljeća, kada su se ruske zemlje počele ujedinjavati oko Moskve i jednog vladara. Koristila su se prilikom krunidbe i krasila su prijestolne dvorane carskih dvorova. Svaki je vladar želio stvoriti poseban tron samo za sebe. Ovdje možete vidjeti nekoliko carskih prijestolja koja su sačuvana do naših dana i uvjeriti se da su sva prava umjetnička djela.

Carsko mjesto Ivana Groznog

U Staroj Rusiji "tronom" se nazivalo posebno "carsko mjesto" – specijalno ukrašena stolica u crkvi pod malim krovom, gdje se molio car. Najpoznatije i najstarije sačuvao prijestolje je "Monomahov tron" u Uspenskoj crkvi Moskovskog Kremlja.

On potječe iz 1551. godine, a za sebe ga je priredio car Ivan Grozni. Prema legendi, prvo ovakvo prijestolje u Rusiju je poslao sam bizantski car Konstantin Monomah.

Prijestolje od slonovače Ivana Groznog

Ovo je drveno prijestolje pokriveno pločicama od slonovače, čime se aludira na biblijsko prijestolje cara Solomona. Na izrezbarenim pločicama prikazani su sižei iz života cara Davida. Na naslonu se nalazi dvoglavi orao, kao i iznad naslona, ovoga puta u zlatu.

Smatra se da je prijestolje pripadalo Ivanu Groznom, premda se prvi put spominje nekoliko desetljeća nakon njegove smrti, tek sredinom 17. stoljeća. Nepoznato je tko je ga je izradio i odakle potječe. Na krunidbi Nikolaja II. na njemu je sjedila carica majka Marija Fjodorovna.

Prijestolje Borisa Godunova

Ovo prijestolje najvjerojatnije je bilo poklon perzijskog šaha Abasa Velikog caru Borisu Godunovu, koji je vlast preuzeo nakon dinastije Rjurikovič. Upravo se time objašnjava istočnjački niski naslon. Perzijski su majstori bogato ukrasili tron zlatom, pridodajući mu čitavu kolekciju dragog kamenja – tirkize, turmaline i rubine. Na istkanom baršunastom platnu izrađeni su floralni motivi. Smatra se da je ovo jedan od najstarijih sačuvanih ceremonijalnih tronova u Rusiji.

Drveno prijestolje Mihaila Romanova

Ovo je još jedan poklon šaha Abasa Velikog, ovoga puta prvom caru iz dinastije Romanov Mihailu Fjodoroviču. Početkom 17. stoljeća prijestolje su napravili perzijski majstori. Osnova od drveta pokrivena je zlatnim pločicama i dragim kamenjem, uključujući stotine rubina, turmalina i safira, kao i biserima.

Smatra se da je car Mihail svoje prijestolje svuda nosio sa sobom, također i u ratne pohode (zbog čega je dio zlata i kamenja izgubljen). Dugo je nakon careve smrti prijestolje stajalo u Uspenskoj crkvi Kremlja i koristilo se za krunidbe (vjerojatno kao mjesto za caricu). Osim toga, upravo je ovaj tron 1896. godine za svoju krunidbu izabrao car Nikolaj II.

Dijamantno prijestolje Alekseja Mihajloviča

Ovo raskošno prijestolje načinili su krajem 17. stoljeća perzijski majstori. Za povjesničare je i dalje zagonetka kako je on dospio kod cara Alekseja Mihajloviča. Prema jednoj verziji, bio je to poklon perzijskog šaha, prema drugoj dar armenske trgovačke kompanije, dok ga je prema trećoj ruski car sam kupio. U svakom slučaju, nakon nabave ovakvog prijestolja počeli su pregovori o tome da iranski trgovci mogu svoju robu prevoziti preko ruskog teritorija.

Prijestolje od sandalovog drveta obloženo je zlatnim i srebrnim pločicama i ukrašeno s gotovo tisuću dijamanata. Na naslonu su prikazane figure apostola Petra i svetog Nikolaja. Smatra se da je ovo najbogatije ukrašeno rusko carsko prijestolje. Kasnije se često koristilo na krunidbama zajedno s prijestoljem Mihaila Fjodoroviča.

Dvostruko prijestolje Ivana V. i Petra I.

Ovo neobično srebrno prijestolje načinjeno je 1682.-83. godine posebnim povodom. Prvi i posljednji put u ruskoj povijesti Rusija je istovremeno dobila dva cara. Obojica su bili sinovi Alekseja Mihajloviča, ali iz različitih brakova. Iza obojice su stajale utjecajne obitelji koje su na tron gurale svog nasljednika. Ivan je bio stariji pet godina i imao je veće pravo na prijestolje, ali je bio vrlo bolesno i slabo dijete. Zato je energični i ambiciozni Petar okrunjen zajedno s njim. Ali praktički je uz dvojicu maloljetnih careva vladala njihova starija sestra Sofija. Na prijestolju je čak bio načinjen specijalni prozorčić, kroz koji je Sofija šaputala savjete svojoj braći.

Pozlaćeno prijestolje ukrašeno je u baroknom stilu tehnikom cizeliranja po metalu. Bogato je ukrašeno simbolima vlasti: dvoglavim orlovima, lavovima, jednorozima, krunama i kuglama s križem. Sjedišta su pokrivena baršunom.

Veliko carsko prijestolje

1731. godine ovaj je tron u Londonu izradio Nicholas Clausen za caricu Anu Ivanovnu. Tron se nalazio u Velikoj prijestolnoj dvorani Zimskog dvorca u Peterburgu na specijalnom uzvišenju s malim krovom. Naslon prijestolja (kao i zadnju stranu čitave konstrukcije) ukrašavaju izvezeni dvoglavi orlovi.

Prijestolje Elizabete Petrovne

Carica Elizabeta Petrovna obožavala je raskoš i kitnjasto ukrašavanje. Bila je zato ljubiteljica baroknog i rokoko stila. Tron od hrastovog drveta iz 1742. godine sa zlatnim ornamentima presvučen baršunom pripadao je njoj.

Prijestolja Pavla I.

Pavao I. bio je veliki ljubitelj ceremonija. Od njega je do naših dana sačuvano nekoliko prijestolja. Naime, u svakoj svojoj rezidenciji on je držao po jedno. U omiljenom dvorcu u Gatčinu nalazio se ovakav tron s prikazom malteškog križa i malteške krune (jer Pavao je bio veliki majstor Malteškog reda, a ne samo ruski car).

U Zimskom dvorcu Pavao je sjedio na drugom prijestolju, koji je bio djelo dvorskog arhitekta Christiana Meyera. Pritom se smatra da su oba ova prijestolja kopija Velikog carskog prijestolja iz 1721. godine.

Pavao je imao i posebnu svečanu stolicu samo za velikog majstora Malteškog reda (na kojem nema čak ni dvoglavog orla, premda su noge načinjene u obliku dva orla).

Ovaj tron bio je djelo arhitekta Giacoma Quarenghija i načinjeno je 1798. godine za Maltešku kapelu Voroncovskog dvorca, koji je Pavao poklonio Malteškom redu.

Prijestolje Aleksandra III.

Prethodnici Aleksandra III. imali su tijekom 19. stoljeća klasična europska prijestolja bez ikakvih posebnih ukrasa (osim možda izvezenog grba na naslonu). A Aleksandar je praktički uveo u modu "ruski stil" i povratak korijenima. Zato je njegov tron, ovako bogato izvezen, kao odora staroruskog cara, s monogramom A, ukrašavao prijestolnu dvoranu Gatčinskog dvorca.

Prijestolje Nikolaja II.

Nikolaj II. puno je pažnje poklanjao povijesnom nasljeđu (posebno s obzirom na to da je za njegove vladavine dinastija Romanov proslavila 300 godina vlasti). Za njega je izrađeno nekoliko prijestolja koja su podsjećala na tronove starih moskovskih careva. Na primjer, ovakav se tron nalazio u Andrejevskoj dvorani Velikog kremaljskog dvorca. Dok je za svoju krunidbu Nikolaj izabrao tron prvog Romanova – cara Mihaila Fjodoroviča.