Kako je jedna afroamerička obitelj prešla put od ropstva do ruskog Hollywooda

"Ova je zemlja učinila čuda. Lloyd se pronašao ovdje", zapisala je Margaret Glascoe o svom sinu Lloydu Pattersonu koji je 30-ih godina napustio SAD i otišao u Sovjetski Savez. Unatoč tome što je u Rusiji bilo vrijeme Staljinovih čistki, za njega je to bilo sigurnije mjesto. Barem mu nije prijetila opasnost od Ku Klux Klana.

Odlazak iz SAD-a

Lloyd Patterson bio je unuk roba. Školovao se za scenskog dizajnera na kazališnom koledžu za crnce u Virginiji. Međutim, koledž je zatvoren poslije štrajka studenata i skandala s njihovim nastavnikom koji je pripadao Ku Klux Klanu.

Nakon toga je Lloyd slučajno vidio oglas u kojem je sovjetska Rusija tražila grupu mladih Afroamerikanaca za filmski projekt. 1932. godine Lloyd je s još nekolicinom Afroamerikanaca u potrazi za rasnom jednakošću, poslom i boljim životom otišao u Sovjetski Savez.

Lloyd Patterson (treći red, drugi zdesna) i njegovi kolege na putu za Moskvu

Courtesy of James L. Patterson

Patterson je počeo raditi kao glumac na sovjetskom filmu "Crno i bijelo", koji je imao za cilj prikazati američki rasizam. Od projekta se, međutim, odustalo. Ipak, Lloyd je ostao u Sovjetskom Savezu, naučio ruski i oženio se sovjetskom modnom dizajnericom Verom Aralovom.

Lloyd i Vera dobili su troje djece. On je nastavio raditi kao glumac i dizajner interijera. Zatim je postao radijski voditelj, među prvima u sovjetskom programu na engleskom jeziku. Njegova radijska karijera brzo je napredovala.

Vera Aralova Petrerson sa sinovima Jamesom i Tomom

Courtesy of James L. Patterson

Kada je počeo Drugi svjetski rat, Vera i djeca evakuirani su u Sibir, dok je Lloyd ostao u Moskvi. Prilikom bombardiranja je ranjen i evakuiran na Ural, a zatim na Daleki istok. Međutim, 1942. godine, točno deset godina nakon dolaska u SSSR, preminuo je zbog komplikacija od ranjavanja.

James Lloydovič

Lloyd Paterson i njegov sin James

Courtesy of James L. Patterson

Jedan od Lloydovih sinova James rođen je 1933. godine. Sa samo tri godine glumio je u sovjetskom filmu "Cirkus" (1936.) i tako postao najpoznatije crno dijete glumac u ruskoj povijesti.

Film je veličao sovjetsku rasnu toleranciju. Prema zapletu, nakon što je rodila crno dijete, američka cirkuska umjetnica nađe se na meti rasizma. Kao gostujuća umjetnica odlazi u sovjetsku Moskvu gdje pronalazi utočište, sreću i ljubav. U ovom kadru vidimo kako je njezin crni dječak toplo prihvaćen u sovjetskoj zemlji.

Kadar iz filma "Cirkus", gdje vidimo Jamesa i njegovu filmsku majku Ljubov Orlovu

P. Minev/Sputnik

Premda je film bio nevjerojatno popularan u SSSR-u i Jamesu donio slavu, on nije nastavio glumačku karijeru. Patterson Mlađi sanjao je o moru, pa je završio prestižnu Nahimovsku vojnu mornaričku akademiju. Postao je podmornički časnik, dok je u slobodno vrijeme pisao pjesme.

James kao kadet mornaričke škole

Courtesy of James L. Patterson

Kada je 1963. godine objavio prvu zbirku pjesama "Rusija. Afrika", James je odlučio napustiti vojnu službu i upisati se na Institut za književnost "Maksim Gorki". Postao je sovjetski pjesnik, član sovjetskog saveza pisaca i redovni autor u književnim časopisima. Putovao je po Rusiji i čitao svoje pjesme. Također je u Komsomoljsku na Amuru na Dalekom istoku Rusije postavio memorijalnu ploču u čast svog oca.

Knjiga koja je povezala američku i sovjetsku povijest

1964. godine James Patterson je odlučio objaviti "Kroniku lijeve ruke", memoare svoje bake Margaret Glascoe.

Na koricama knjige je fotografija Jamesa Patrersona s njegovom bakom Margaret Glascoe u Moskvi, 1935.

Courtesy of James L. Patterson

Margaret Glascoe bila je kćer Patricka Hagera. On je bio izvanbračno dijete vlasnika plantaže i također žrtva ropstva. Kao beba čudom je preživio nakon što ga je žena vlasnika plantaže bacila u vatru (premda je teško povrijedio desnu ruku). Suočen s nepravičnošću svog položaja i ekonomskom podčinjenošću, nije mogao prihvatiti život u ropstvu i borio se za svoja prava. Na kraju je uspio otkupiti svoju zemlju.

Margaret je također trpjela zbog rasne segregacije i naporno radila kako bi sinu pružila obrazovanje koje sama nije mogla dobiti. Ubrzo se njen sin Lloyd preselio u SSSR, a Margaret mu se pridružila. Radila je nekoliko godina u tvornici automobilskih dijelova u Rusiji.

Dodajući vlastite komentare sjećanjima svoje bake, James Patterson knjigu je objavio u Rusiji.

Stara priča oživljena na engleskom jeziku

Za vrijeme pandemije koronavirusa Amy Ballard, umirovljena zaposlenica Muzeja Smithsonian u Virginiji, pronašla je članak u časopisu Los Angeles Review of Books pod naslovom "Samo je jedan ostao: Razgovor s Jamesom Lloydovičem Pattersonom o filmu 'Cirkus' Grigorija Aleksandrova". Tada se sjetila da je prije više godina prisustvovala predavanju o Afroamerikancima koji su se preselili u Sovjetski Savez, gdje je spomenuto i njegovo ime.

Saznala je da se gospodin Patterson 90-ih godina s majkom preselio u SAD. Poslije raspada SSSR-a oni su kao pjesnik i modna kreatorica tražili financijsku stabilnost. Također je saznala da je Vera Aralova preminula 2001. godine u Americi.

Amy Ballard intervjuirala je Pattersona koji danas živi u Virginiji. "Pričao mi je o majci i ocu koji mu i danas nedostaju mnogo godina nakon smrti. Također mi je rekao da mu nedostaju ruska hrana i čokolada koju je jeo kao dijete", kaže Amy.

James Patterson u Washingtonu

Katya Chilingiri Balaban

Zajedno su prevrnuli gomile papira, obiteljskih fotografija i pjesama iz njegovog vremena u Washingtonu. "Razmišljala sam o tome da je, premda je gospodin Patterson imao privilegiju da bude filmska zvijezda, to njegovo iskustvo poteklo iz borbe više generacija na američkom tlu", rekla je Amy.

Amy Ballard inicirala je i koordinirala engleski prijevod knjige Pattersonove bake. Sa svojim timom entuzijasta priredila je prijevod originalnih memoara, kao i pisama Lloyda Pattersona njegovoj obitelji. Također su izdanju dodali životnu priču Jamesa Pattersona u fotografijama.

Knjiga "Kronika lijeve ruke" s podnaslovom "Put afroameričke obitelji od ropstva od ruskog Hollywooda" objavljena je 2022. godine u SAD-u (kod izdavača New Academia Publishing). Prikazujući neispričanu priču iz povijesti Afroamerikanaca, knjiga također iznosi malo poznatu epizodu iz života crnaca u Sovjetskom Savezu.