Afroamerički "psihopat" kojeg su razapeli na križ zbog sovjetske himne

Paul Robeson u filmu "Car Jones", 1933.

Paul Robeson u filmu "Car Jones", 1933.

Getty Images
Na samom je početku hladnog rata poznati afroamerički pjevač Paul Robeson pozvao svoje sunarodnjake crne boje kože da ne dižu oružje protiv Sovjetskog Saveza. Taj je apel skupo platio.

Glazbenik, pisac, glumac, politički aktivist i sportaš Paul Robeson je 1934. godine dobio poziv da posjeti Sovjetski Savez i doputovao u zemlju u kojoj nije bilo važno koje si boje kože. No to je putovanje crnog "narodnog umjetnika SSSR-a" koštalo karijere i života.

U Americi je 30-ih godina rasna netrpeljivost bila u punom jeku. Afroamerikanci su rado prihvatili ruku pomoći Sovjetskog Saveza. Naime, 1932. godine se polovica crnaca u SAD-u nije mogla zaposliti. U gradovima na sjeveru zemlje su tražili da bude otpušten svaki crnac dok postoji bar jedan nezaposleni bijelac, a na jugu je eskaliralo nasilje: 28 slučajeva linčovanja u usporedbi s 8 prethodne godine.

Paul Robeson, 1958.

Sovjetski Savez je u to vrijeme otvorio svoje granice za sve obrazovane ljude, učitelje, inženjere i poljoprivrednike, i većina je Afroamerikanaca koji su doputovali u Rusiju tih godina (oko 18 tisuća ljudi) tražilo i našlo bolji život.

McCarthyjev lov na vještice i Robesonova tragedija

Robeson je u svoje vrijeme bio najpoznatiji Afroamerikanac u SAD-u, a možda i u svijetu. Njegove pjesme su prevedene na 25 jezika na svim kontinentima. U svojoj knjizi "Crnci i Sovjetski Savez" Robeson je hvalio državu u kojoj nema diskriminacije na rasnoj ili nacionalnoj osnovi, državu koja se bori za demokraciju i mir i daje crncima šansu da osjete potpunu slobodu.

Plakat za film

Njegova slava je rasla, i on se aktivno borio protiv hladnog rata. Ta aktivnost, naravno, nije ostala nezapažena od strane američkih vlasti koje su ga proglasile komunistom. Uskoro je otkazano 80 njegovih koncerata, a dva nastupa u New Yorku su spriječili rasisti. Policija nije željela intervenirati.

"Pjevat ću gdje god me ljudi žele čuti, i neću dozvoliti da me uplaše", govorio je na sve to Robeson i otpjevao himnu Sovjetskog Saveza.

Međutim, Joseph McCarthy i pristalice njegove politike ostavljaju Robesona bez putovnice i unose ga na crni popis Hollywooda, čime je završena njegova uspješna glumačka karijera.

Robesona ni to nije zaustavilo. Albertu Einsteinu on iznosi svoje ideje o miru u cijelom svijetu, objavljuje autobiografiju i uči mandarinski jezik.

Psihopat?

Nakon što je na Pariškoj mirovnoj konferenciji 1949. godine pozvao sve Afroamerikance da ne dižu oružje protiv Sovjetskog Saveza, Robeson je momentalno postao izdajnik svoje države. A ako se uzme u obzir i to da nikada nije negirao da je komunist (iako to nije ni potvrdio), vlasti su držale sve karte u rukama.

Pol Robeson u društvu sovjetskih pionira na Krimu

Svaki državljanin Amerike koji je veličao komunističke ideje u vrijeme makartizma bio je čovjek poremećene psihe, a sam Paul Robeson je dobio dijagnozu psihopata.

Kada su ga američki kongresmeni 1956. godine pitali zašto se nije odselio u SSSR kad ga već tako voli, Robeson je odgovorio: "Zato što je moj otac kao rob gradio ovu zemlju. I ja ću ovdje ostati s istim pravom na zemlju koje imate i vi."

Odlukom Vrhovnog suda Robesonu su vratili putovnicu tek 1958. Ponovno je putovao po cijelom svijetu, nastupao, u nekoliko godina je više puta posjetio Sovjetski Savez. A zatim su se zaista pojavili psihički poremećaji: pokušaji samoubojstva, paranoja. Robesonov sin je poslije očeve smrti govorio da su sve to bili rezultati pokušaja CIA-je i Mi-5 da ga uklone sa scene. Od 1963. godine do svoje smrti 1976. Paul Robeson je živio povučeno.

Paul Robeson u Moskvi, 1958.

Pročitajte i: Tko je započeo hladni rat: Sukob američkih i ruskih povjesničara

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće