Ovaj je čovjek napravio prvi elektromobil u Rusiji davne 1899. godine! (FOTO)

Javna domena
U biografiji Ipoplita Romanova ima puno nepoznanica, ali zna se da je on bio prvi Rus koji je u Ruskom Carstvu konstruirao automobile na električni pogon.

Krajem 19. stoljeća u Rusiji se nije ni čulo za elektromobile. Ruski izumitelj Ippolit Romanov išao je ispred svog vremena.

Prvi ruski elektromobil

Ippolit Vladimirovič Romanov u električnom automobilu s otvorenim putničkim salonom.

Krajem 19. stoljeća Rusko Carstvo nije bilo jedina zemlja u kojoj su znanstvenici i inženjeri bili živo zainteresirani za korištenje električne energije kao pogonske snage prijevoznih sredstava. U Austrougarskoj, SAD-u i Velikoj Britaniji također su poduzimani pokušaji u tom pravcu.

Romanovljeva ideja nije bila originalna, ali originalan je bio njegov doprinos razvoju elektromobila. Prvi elektromobil u Ruskom Carstvu pojavio se 1899. godine i postao čuven pod nazivom "Kukuška" ("kukavica"). Imao je dva sjedišta. S jednim akumulatorom mogao je prijeći 60 kilometara prosječnom brzinom od oko 40 km/h. Bio je težak 750 kilograma, a od toga je samo akumulator težio 370 kg.

Ippolit Vladimirovič Romanov na električnom automobilu sa zatvorenim putničkim salonom.

Automobil Ippolita Romanova razlikovao se od alternativnih modela strane proizvodnje po jedinstvenoj konstrukciji akumulatora. Oni su bili relativno tanki i montirali su se u karoseriju horizontalno, a ne vertikalno. To je omogućilo izumitelju da znatno reducira težinu akumulatora u odnosu na težinu automobila, što je doprinijelo da automobil razvija veću brzinu i prelazi veću dionicu puta.

Novi je elektromobil bio jedinstven i po principu takozvanog individualnog pogona (tj. motoriziranog kotača), što znači da se svaki kotač okretao neovisno pomoću vlastitog elektromotora. Vozilo je imalo električne farove i regenerativni kočioni sustav u kojem se akumulator puni svaki put kada automobil usporava (isti se princip danas koristi u automobilima Tesla).

Omnibus

Dvije godine nakon toga Romanov se obratio Državnoj dumi (Donjem domu zakonodavne skupštine u tadašnjem Ruskom Carstvu) s molbom da mu dozvoli otvaranje deset linija za električni omnibus koji je on konstruirao. Prije toga su ljudi znali samo za omnibuse koje su vukli konji. Napajanje vozila električnom energijom bilo je visokotehnološki pothvat, ali je podrazumijevao određeni rizik.

Omnibus Romanova (Sankt-Peterburg, 1899.)

Akumulator je u Romanovljevom električnom omnibusu bio smješten u zadnjem dijelu ispod sjedišta. Vozilo je imalo dva elektromotora, dovoljno jaka da omnibus sa 17 putnika razvije brzinu od 10 km/h.

U veljači 1901. godine državna je komisija zaključila da korištenje Romanovljevog izuma na ulicama Sankt-Peterburga ne ugrožava sigurnost. "Omnibus se kretao ravnomjerno i bez ljuljanja i truckanja po ulicama pokrivenim snijegom, a također u krivinama i prilikom križanja s tračnicama za transport koji vuku konji", piše u službenom izvještaju.

Tako je Romanov najzad dobio dozvolu Državne dume za uvođenje svog izuma u eksploataciju, ali je postojala jedna nepremostiva "začkoljica". Političari su, naime, strahovali da korištenje eksperimentalnog projekta po njihovom odobrenju ipak može imati neke neugodno posljedice, pa su postavili Romanovu uvjet financijske prirode koji je bio suviše rizičan po izumitelja, tako da ga on nije mogao prihvatiti. Pored toga, biznismeni koji su kontrolirali tržište transporta s konjskom vučom uložili su sve napore da osujete uvođenje transporta na električni pogon koji bi bio unosan i mogao bi potisnuti njihove zastarjele zaprege.

Ruska revolucija je 1917. godine prisilila Ippolita Romanova da zajedno s dva milijuna svojih sunarodnika napusti domovinu. Ruski se pronalazač preselio u SAD, gdje je ostao do kraja života. Umro je 1944. u 80. godini života.

Više

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće