30. rujna 1943. godine u popodnevnim satima Paul Dargel, drugi najznačajniji nacistički rukovoditelj na teritoriju okupirane Ukrajine, izašao je iz Komesarijata Reicha u gradu Rivne. Odostraga mu je prišao crni Opel. Vrata su se otvorila i protutenkovska granata poletjela je prema dužnosniku nacističke vlasti. Nekoliko sekundi poslije eksplozije crni je Opel nestao, kao i obje Dargelove noge.
Bio je to drugi pokušaj atentata na visokog nacističkog dužnosnika koji je izveo nemilosrdni sovjetski špijun, gerilac i likvidator Nikolaj Kuznjecov.
Nikolaj Kuznjecov, 1940.
Arhivska fotografijaBuduća legenda sovjetske špijunaže i gerilskog ratovanja, Nikolaj Kuznjecov nije bio očekivani izbor za NKVD, moćnu sovjetsku sigurnosnu službu. S 18 godina izbačen je iz Komsomola, vrlo značajne političke omladinske organizacije u Sovjetskom Savezu. S 19 je uhićen i osuđen na godinu dana rada uz oduzimanje dijela plaće nakon što je policiji prijavio slučaj pronevjere u šumskom gospodarstvu gdje je radio.
U atmosferi sveopće sumnjičavosti i hapšenja koja je vladala u Sovjetskom Savezu 30-ih godina osoba s tako okaljanom reputacijom mogla je postati laka meta represivne mašinerije, ali sretne okolnosti iz korijena su promijenile Kuznjecovljev život.
Prije svega, mladić je pokazivao izuzetni talent za strane jezike, prije svega za njemački. Govorio ga je tečno i s lakoćom savladavao različite dijalekte.
Prilikom sudjelovanja u procesu kolektivizacije 1932. godine Kuznjecov je pokazao hrabrost u trenucima opasnosti, pa su ga zapazili predstavnici NKVD-a, sovjetske tajne policije.
Nakon što je preporučen Leonidu Rajhmanu, jednom od načelnika NKVD-a, kao perspektivni obavještajac, Kuznjecov ga je impresionirao svojim vladanjem njemačkim jezikom i svojim izgledom.
"Kada je prvi put prekoračio prag, bio sam putpuno zapanjen: istinski Arijevac! Bio je viši od prosjeka, vitak, ali snažan, plave kose, pravilnog nosa i sivo-plavih očiju. Pravi Nijemac, ali bez znakova aristokratske degeneracije. I lijepo držanje, kao profesionalni vojnik, a bio je to uralski drvosječa!" – rekao je Rajhman o kandidatu.
Nikolaj Kuznjecov, 1930.
Muzej "Pamjat"Kuznjecovljeva ratna misija bila je izuzetno zahtjevna. Njegov je zadatak bio da se pretvara da je nacistički časnik, da se infiltrira u okupacijske snage na ukrajinskom teritoriju i da sistematično i bez milosti eliminira visoke nacističke dužnosnike.
Prerušen u njemačkog oberlajtnanta (višeg poručnika) Paula Sieberta, sovjetski špijun svojoj je rizičnoj misiji pristupio s potpunom posvećenošću. U 16 mjeseci rada Kuznjecov je smaknuo jedanaest nacističkih generala i visokih rukovoditelja okupirane Ukrajine.
Oni koji su srećom izbjegli Kuznjecovljevu pravdu, nisu izbjegli sljedeći pokušaj, ponekad samo nekoliko dana kasnije.
Paul Dargel, koji je 30. rujna izgubio noge u ranije spomenutoj eksploziji, bio je Kuznjecovljeva meta i u napadu izvedenom samo nekoliko dana ranije. Sovjetski agent je s tri hica slučajno ubio drugog nacističkog rukovoditelja, misleći da je Dargel. Razočaran rezultatom, Kuznjecov je svoju prvobitnu metu napao na istom mjestu na kojem je ranije ubio Dargelovog nesretnog "dvojnika".
Nikolaj Kuznjecov
Arhivska fotografijaSa svakom narednom uspješnom likvidacijom tenzija je rasla. Okupacijske nacističke snage, onesposobljene serijom ubojstava, pokrenule su akciju potrage za sovjetskim tajnim agentom.
Prema svjedočenju pukovnika Dmitrija Medvedova, jednog od vođa sovjetskog partizanskog pokreta u okupiranoj Ukrajini, sovjetski špijun izbjegavao je biti uhvaćen zahvaljujući kombinaciji snalažljivosti i izuzetne duhovitosti.
Kada je shvatio da nacisti provjeravaju svaki automobil na ulicama Rivne, ispitujući putnike u potrazi za njim, Kuznjecov je, obučen u nacističku uniformu, automobil parkirao i priključio se potrazi, zaustavljajući druge automobile i propitujući naciste o najtraženijem ubojici u njihovim redovima.
U svojim memoarima Medvedev je opisao ironičan razgovor između sovjetskog špijuna i časnika Gestapa:
— Stoj! Vaše papire! – prijeteće je naredio Kuznjecov.
— Ne brinite, gospodine kapetane – odgovorio je jedan od ljudi u automobilu, pokazujući značku Gestapa – i mi progonimo istog bandita.
Nikolaj Kuznjecov u njemačkoj uniformi (lijevo), komesar partizanskog odreda "Pobjednici" S. T. Stehov i obavještajac N. A. Gnjidjuk
Petar Zdorovilo/TASSKomentirajući svoj pothvar, Kuznjecov je navodno rekao: "Izgleda da sam ja najveseliji i najsamouvjereniji nacistički časnik tamo!"
Kuznjecov je godinama uspješno izbjegavao osvetu nacista. Tijekom svog je rada, kažu, otkrio i lokaciju Hitlerove tajne baze "Werwolf". Također, smatra se da je on došao do informacija koje su omogućile da se osujeti operacija "Dugi skok", nacistički plan ubojstva Roosevelta, Churchilla i Staljina za vrijeme Teheranske konferencije 1943. godine.
Legendarni sovjetski špijun ubijen je u ožujku 1944. godine, kada je pokušao napustiti okupiranu Ukrajinu i priključiti se partizanima. Sovjetske vlasti sve do 1959. godine nisu znale što se s njim dogodilo. Tada je sovjetski istražni tim navodno pronašao Kuznjecovljeve ostatke. Posmrtno je Nikolaju Kuznjecovu dodijeljeno zvanje Heroja Sovjetskog Saveza.
Nikolaj Kuznjecov
TASSPrijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu