Što se sve nekada nalazilo na mjestu Lenjinovog mauzoleja? (FOTO)

Alevizov rov

Nikoljska vrata i Alevizov rov

Javna domena

Prvi vladar koji je zabio lopatu u tlo na Crvenom trgu u Moskvi bio je veliki moskovski knez Vasilij III., otac Ivana Groznog. A kada kažemo Crveni trg, mislimo na teren koji neposredno okružuje zidine moskovskog Kremlja, podignute krajem 15. stoljeća.

Alevizov rov

Javna domena

Vasilij III. naredio je da se oko Kremlja iskopa rov i da se ispuni vodom iz obližnje rijeke Neglinaje. Talijanski arhitekt Aloizio Novi (Aleviz Frjazin, poznat u Rusiji i kao Aleviz iz Italije) bio je zadužen za izgradnju. Rov je završen 1519. i služio je kao obrambena struktura sve do kraja 16. stoljeća, kada su neki njegovi dijelovi isušeni.

Važno je napomenuti da je službeni naziv crkve Vasilija Blaženog na Crvenom trgu i danas crkva Pokrova Presvete Bogorodice na Rovu, što je jedini suvremeni naziv u kojem se Alevizov rov još spominje. Naime, 1561. godine, kada je crkva završena, nalazila se pored samog rova.

Zoološki vrt Ivana Groznog

Crveni trg

Fjodor Aleksejev

Sredinom 16. stoljeća dio rova između Nikoljske i Spaske kule, isti onaj dio gdje će se 1924. godine pojaviti Lenjinov mauzolej, isušen je i korišten za držanje lavova i lavica koje je Ivan Grozni dobio od kraljice Engleske Marije I. Tudor.

Slon kojeg je ruski car dobio od perzijskog šaha Tahmaspa I. također je neko vrijeme živio u rovu. Slon je bogato hranjen i Perzijanac koji se o njemu starao primao je dobru plaću, što je izazvalo nezadovljstvo sirotinje u Moskvi. Kada se 1570. godine kroz Moskvu proširila kuga, mnogi su okrivili egzotičnu životinju. Zato su slon i Perzijanac poslani u Tversku oblast.

Još jedan slon živio je u rovu u 17. stoljeću. On je bio poklon šaha Abasa II. Alekseju Mihailoviču, ali je umro zbog loše prehrane.

Alevizov rov ponovo je korišten za obranu grada u vrijeme Petra Velikog, ali je opet isušen 70-ih i 80-ih godina 18. stoljeća. Do početka 19. stoljeća rov je bio prepun smeća i kamenja. Aleksandar I. naredio je da se taj dio Crvenog trga zatrpa zemljom.

Tramvajske tračnice

Javna domena

Tijekom gotovo stotinu godina mjesto na kojem se danas nalazi mauzolej bilo je prazno. 1909. godine preko Crvenog trga postavljene su tračnice za tramvaj. U centru Moskve već je postojao prometni problem, pa su vlasti pokušale rasteretiti prometnu mrežu u gradu koji je koncipiran u obliku koncentričnih krugova oko Kremlja tako što su uspostavile radijalne linije prijevoza. Ali odmah je izbio skandal.

Tramvajska linija prvobitno je prolazila preko Crvenog trga u blizini trgovinskog pasaža Verhnjije rjadi (gdje se danas nalazi trgovački centar GUM). Bijesni zbog toga što je suvremena mašinerija poremetila izgled grada, članovi Imperatorskog arheološkog društva obratili su se kolektivnim pismom moskovskim vlastima: "Tko je dozvolio ovakvo frapantno narušavanje predivnog mjesta u Moskvi? Pogled na spomenik Minjinu i Požarskom, na crkvu Vasilija Blaženog, Spaska vrata i Kremlj ispresijecan je iskrivljenim linijama električnih provodnika i zaklonjen stupovima!" Moskovska je inteligencija, s druge strane, bila odlučno protiv uklanjanja tramvajske linije, a gradski ulični prodavači i trgovci također nisu željeli da tramvaj bude zabranjen, jer je osiguravao stalni protok kupaca preko Crvenog trga. 

Javna domena

Na kraju je tramvajska pruga pomaknuta bliže zidinama Kremlja. Da postoji i danas, prolazila bi odmah pored mauzoleja, što je neko vrijeme i bio slučaj, prije 30-ih, kada su Sovjeti "raščistili" Crveni trg za održavanje masovnih vojnih parada.

Nekropola kod zidina Kremlja i tribina

Praznična prvomajska tribina

Javna domena

U listopadu 1917. godine u Moskvi je došlo do oružane pobune boljševika. Ona je trajala od 25. listopada do 2. studenog po starom kalendaru. Tisuće ljudi je stradalo, a ustanak je završen pobjedom boljševika. Jedno od prvih naređenja novoformirane vlasti u Moskvi bilo je da se organizira svečana sahrana najistaknutijih revolucionara koji su poginuli u tim danima.

Sahrane kraj zidina Kremlja

Biblioteka Kongresa SAD-a

8. studenog 1917. godine iskopane su dvije grobnice duge 72 metra između tramvajskih tračnica i zidina Kremlja. Tu je 10. studenog sahranjeno 238 kovčega. Tog su dana u Moskvi bile zatvorene gotovo sve tvornice i ustanove za zabavu. Na otvaranju nekropole poslije Lenjinovog govora zbor je izveo kantatu zasnovanu na poemi Sergeja Jesenjina "Spavajte, mila braćo, u svjetlosti besmrtnih grobnica". Sahrana je završena u suton, a grobovi su zatrpani do sljedećeg jutra. Tijekom narednog tjedna na istom su mjestu sahranjena još dva tijela. 

Prvi maj na Crvenom trgu

Javna domena

Kasnije je u blizini zidina iskopano još 15 masovnih grobnica. Ukupno je pored zidina Kremlja u bratskim grobnicama sahranjeno oko 300 ljudi. Već nakon što je mauzolej podignut, 1928. godine, tu se više nisu sahranjivali "obični" revolucionari. Samo najistaknutiji sovjetski i strani komunisti mogli su tu počivati: Sergej Kirov, Maksim Gorki, Georgij Žukov, Leonid Brežnjev i drugi. Nekropola ukupno sadrži preko 400 kovčega. 

Javna domena

Tribina je podignuta 1917. godine u centru nekropole, odmah iza mjesta gdje se danas nalazi mauzolej. Boljševici su je koristili za javna obraćanja. Također, po Lenjinovom naređenju, u prvim godinama poslije Revolucije sat na Spaskoj kuli dvaput je dnevno svirao posmrtni marš, u 9 ujutro i 3 popodne, u čast žrtava revolucije.

Spomenik radniku 

Radnik

Javna domena

1922. godine tribina je rekonstruirana. Napravljena je manjih dimenzija od crvene cigle kako bi se uklopila u zidine Kremlja. Suvremeni spomenik "Radnik" podignut je pored nje. Kipar Friedrich Leht (1887.-1961.) napravio ga je od gipsa. Spomenik je prikazivao radnika koji stoji pored nakovnja, dok mu se o nogu oslanja čekić. U podignutoj ruci drži kapu i pozdravlja Revoluciju. Figura radnika bila je visoka 4,3 metra.

Parada u čast 5. godišnjice Oktobarske revolucije

Javna domena

Spomenik se nalazio na svom mjestu i kada je Lenjin umro, pa i kada je sagrađen prvi drveni mauzolej i kada je tribina srušena. Međutim, u svibnju 1924. godine, kada je počela izgradnja drugog mauzoleja, "Radnik" je uklonjen i vjerojatno uništen s obzirom na materijal od kojeg je napravljen. Ostaci figure nikada nisu pronađeni. 

Podizanje mauzoleja

Javna domena

ROSFOTO