Lidija Zvereva, prva ruska pilotkinja

"Otkrivajući put prema avijaciji ruskim ženama, pozivam ih da me slijede do potpune pobjede nad zrakom", rekla je Lidija Zvereca, prva avijatičarka u ruskoj povijesti. Tijekom svog kratkog života uspjela se proslaviti ne samo kao pilotkinja, nego i kao zrakoplovna inženjerka.

Prva ruska pilotkinja Lidija Zvereva u "Farmanu-4"

Karl Bulla/Središnji državni arhiv filmskih i fotografskih dokumenata u Sankt-Peterburgu/russiainphoto.ru

Snovi o nebu

Kći carskog generala Lidija od djetinjstva je bila opsjednuta avijacijom. Zaneseno je čitala članke i knjige o avionima, rastavljala složene mehaničke igračke na dijelove, satima govorila o balonima i avionima. Čak je vršila i probne "letove", skačući s krova staje s kišobranom.

"Još kao djevojčica oduševljeno sam se penjala na aerostate u tvrđavi Osovec i izrađivala modele, dok još nitko u Rusiji nije letio, a prve su se vijesti o uspjehu stranih inženjera tek počele povremeno pojavljivati ​​u novinama", prisjećala se Zvereva.

Lidija Zvereva s kadetima i instruktorima zrakoplovne škole "Gamajun" na uzletištu u Gatčini, 1910.

Arhivska fotografija

Lidiju nije nimalo plašila činjenica da je avijacija početkom 20. stoljeća bila na samom početku svoga razvoja te da je letenje bila rabota opasna po život. Krhki i nepouzdani avioni lako su se prevrtali i rušili od jakog vjetra, godišnje usmrćujući desetke avijatičara širom svijeta.

Lidija Zvereva upisala je privatnu zrakoplovnu školu "Gamajun" u blizini Sankt-Peterburga. O prvoj ženi koja uči za avijatičara pisale su lokalne novine, nazivajući je "mladom damom Z" iz poštovanja prema njenoj privatnosti.

Zvereva sa skupinom avijatičara na letu Peterburg-Moskva

Karl Bulla

"Zvereva je letjela hrabro i odlučno, sjećam se kako su svi obraćali pažnju na njezine maestralne letove, uključujući one na visokoj nadmorskoj visini. U to vrijeme nisu svi riskirali penjući se na velike visine", prisjetio se svoje kolegice Konstantin Arceulov.

Lidija je imala nekoliko ozbiljnih nesreća, no uvijek se izvukla s manjim ogrebotinama. Kao rezultat toga, 23. kolovoza 1911. godine 21-godišnja "mlada dama Z" je, položivši sve potrebne ispite, dobila diplomu pilota-avijatičara broj 31, i tako postala prva žena koja je to postigla u cijelom Ruskom Carstvu.

"Farman-4"

Karl Bulla

Talentirana zrakoplovna inženjerka

Lidija Zvereva je zajedno sa suprugom, pilotom Vladimirom Sljusarenkom, 1912. zarađivala za život demonstracijskim letovima. Sudjelovali su u zrakoplovnom tjednu u Bakuu i nastupali u Tbilisiju, gdje je pilotkinja izvodila letove u nepovoljnim vremenskim uvjetima.

L. V. Zvereva. Avijatorska diploma.

Javna domena

Putovanje u Rigu zamalo je za Zverevu bilo posljednje. Tijekom demonstracijskog leta vjetar je počeo nositi njezin "Farman" na tribine. Pokušavajući se uspeti, zapala je u još jači vjetar, koji je na kraju prevrnuo avion. Udarivši o tlo, pilotkinja je odbačena naprijed i zatrpana krhotinama. "Jedva sam ostala živa", napisala je uskoro u jednom od svojih pisama: "Pri padu sam gotovo slomila nogu. Još uvijek osjećam bol. S plućima je puno gora situacija. Liječnici svim silama žele da otputujem na jug, a ja želim letjeti. Kažu da će neposluh rezultirati tuberkulozom. Eto kakva je sudbina avijatičara."

Unatoč katastrofi, a možda i zahvaljujući njoj, nastupi Lidije Zvereve postigli su velik uspjeh. Supružnicima je ponuđen ostanak u Rigi, na što su rado pristali. Veliki baltički grad u to je vrijeme bio središte ruske avijacije. Upravo su se ovdje pravili prvi zrakoplovni motori u zemlji.

Lidija Zvereva kraj prvog ruskog aviona "Kudašev-1".

Arhivska fotografija

Par je 1913. otvorio vlastitu školu letenja u Rigi, a školarine u njoj bile su najniže u carstvu. Uz to su organizirali radionicu popravka i izgradnje aviona, u kojoj je Zvereva kao zrakoplovna inženjerka radila na poboljšanju aviona stvorenih u zapadnim zemljama. Ovu su jedinstvenu ženu pozvali da radi u Austro-Ugarskoj, no ona je odlučila ostati u domovini.  

Tragična sudbina

Nastavna i inženjerska aktivnost Lidiju Zverevu nisu učinile opreznijom. Prva je ruska pilotkinja nastavila aktivno letjeti, kao i ranije, riskirajući pritom svoj život.

Čak je odlučila na nebu izvesti "mrtvu petlju", premda u svojstvu putnice. Let se odvio 19. svibnja 1914. na monoplanu "Moran", za čijim je kormilom bio iskusni pilot Jevgenij Špicberg.

Članovi aerokluba promatraju let aviona

Karl Bulla/Središnji državni arhiv filmskih i fotografskih dokumenata u Sankt-Peterburgu/russiainphoto.ru

"'Moran' je brzo dobivao na visini. 500, 600, 700 metara", pisale su novine Rižskij vestnik. "Na oko 800 metara avion je iznenada lebdio u zraku i zaronio prema dolje. 'Oh!!!' - gotovo se istodobno čulo iz okupljene publike. No nakon nekoliko sekundi ponovno se začula tutnjava motora - avion je pojurio i opisao 'petlju'. Gomila je bez daha udarila u pljesak. I nakon još nekoliko trenutaka avion je napravio prekrasnu spiralu do samih tribina. 'Bravo! Bravo!' - čulo se sa svih strana...". Svoje je divljenje prema Zverevoj iskazao i Petar Nesterov, pilot koji je prvi na svijetu izveo ovu složenu figuru.

S izbijanjem Prvog svjetskog rata zrakoplovna je radionica supružnika evakuirana u Petrograd (kako se tada zvao Sankt-Peterburg). Zapravo je radionica postala prava tvornica, u kojoj je 300 zaposlenika radilo na ispunjavanju zahtjeva vojnog ministarstva.

Prva ruska pilotkinja Lidija Zvereva.

Sputnik

Lidiji Zverevoj nije bilo suđeno da doživi kraj svjetskog sukoba. Izbjegavajući mnogo puta smrt na nebu, umrla je od tifusa 16. svibnja 1916. u dobi od samo 26 godina. Na njezino posljednje putovanje pilotkinju su ispratili prijatelji i studenti koji su tijekom sprovoda nad lavrom Aleksandra Nevskog u Petrogradu kružili u "Farmanima".