Čovjek koji je uništio SSSR: Mihail Gorbačov puni 90 godina

AP
2. ožujka prvi i posljednji predsjednik SSSR-a puni 90 godina. U našoj se galeriji upoznajte sa životnim putom dobitnika Nobelove nagrade za mir.

Mihail Gorbačov rođen je 1931. godine, onda kada je Staljin svojom "željeznom rukom" pokušavao likvidirati seljake kao klasu. Zabranjivao je privatna imanja, stvarajući kolektivna, i pripremao nove oblike terora protiv onih koji se nisu slagali. Nitko u tom trenutku nije mogao niti pretpostaviti da će šest desetljeća kasnije privatno poduzetništvo biti dozvoljeno, i to zahvaljujući dječaku iz stavropoljskog sela na Sjevernom Kavkazu. 

Mihail Gorbačov u dobi od četiri godine

Gorbačov je odrastao u običnoj seljačkoj obitelji. U djetinjstvu i mladosti radio je u polju na kombajnu, pa je tako vrlo dobro znao što je to Staljinova kolektivizacija. Međutim, jedan od njegovih djedova rukovodio je kolhozom pa se strahote kolektivizacije, oličene u gladi i robiji, nisu dotakle njegove obitelji.

Mihail Gorbačov i njegova supruga Raisa

Nakon rata (njihovo je selo četiri mjeseca bilo pod njemačkom okupacijom) Gorbačov je završio školu s odličnim uspjehom i postao komsomoljski aktivist te je čak dobio orden Crvene zastave rada za pomoć ocu kombajneru prilikom rekordne žetve.

Mihail Gorbačov, 1973.

Kasnije mu je to iskustvo pomoglo da postane ministar poljoprivrede SSSR-a. Međutim, prije toga upisaat će najbolju visokoškolsku ustanovu u zemlji, pravni fakultet Moskovskog državnog sveučilišta. U tom trenutku, kako je sam govorio, u njemu će se započeti odvijati dugotrajni proces preispitivanja povijesti zemlje, koji će ga pratiti godinama. 

Mihail Gorbačov i njegova supruga Raisa Maksimovna

S budućom suprugom Raisom, koja će mu tijekom cijelog života biti odana suradnica i najbolja prijateljica, upoznao se 1950. godine. Svadbeno veselje priredili su u blagovaonici studentskog doma tri godine kasnije.

Mihail Gorbačov i kubanski lider Fidel Castro

Partijska karijera Gorbačova napredovala je munjevitom brzinom. Zadobio je lojalnost ljudi iz drugog i trećeg ešalona iza Leonida Brežnjeva, a i kod šefa države bio je na dobrom glasu. Neformalno su ga pripadnici komunističke nomenklature zvali "gospodarom Stavropolja". 

Mihail Gorbačov i britanska premijerka Margaret Thatcher

Na čelo države Gorbačov je stao 1985. godine. On se bitno razlikovao od mnogih svojih prethodnika na mjestu generalnog sekretara partije, koji se nisu mogli pohvaliti ni dobrim zdravljem ni bistrim umom. Mlad (54 godine bile su za politbiro mladost), zdrav, otvoren, obrazovan, bez straha od direktne komunikacije s ljudima na ulici, Gorbačov je bio simpatičan kako Zapadu, tako i sovjetskim ljudima, željnim promjena. Françoise Sagan je primijetila: Sasvim neočekivano normalan čovjek.

Prihvaćajući najznačajniju državnu funkciju generalnog sekretara CK KPSS-a, shvatio sam da se više ne može živjeti na isti način i da sebi neću dozvoliti da se zadržim na tom mjestu, ukoliko ne budem imao podršku u ostvarivanju ključnih promjena, govorio je Gorbačov. I promjene su se dogodile munjevito. 

Mihail Gorbačov, 1986.

Najpijre se uhvatio u koštac s najvećim problemom zemlje kojoj su votka i njezini surogati doslovno prijetili izumiranjem, započevši veliku kampanju protiv alkoholizma.

Mihail Gorbačov s američkim predsjednikom Ronaldom Reaganom

Našavši se na čelu države, sreo se s predsjednikom Sjedinjenih Država Ronaldom Reaganom. Lideri dviju država prvi su put nakon dugo vremena pružili jedan drugome ruku. Bio je to početak kraja "hladnog rata" i nuklearnog razoružanja. Nova realnost odvijala se velikom brzinom.

Gorbačov je KPSS lišio ustavnog statusa monopolista u političkom sustavu i organizirvao masovnu čistku njezinih redova. U zemlji su održani demokratski izbori, zakonski je ukinuta cenzura i okončane druge loše prakse, kao što je, recimo, državni monopol na vanjsku trgovinu.

Mihail Gorbačov i američki predsjednik George Bush

Nakon toga se više puta sretao s američkim liderima. "Taj momak jest perestrojka", rekao je za njega Bush stariji jednom prilikom. 

Gorbačov je povlačenje sovjetskih trupa iz Afganistana započeo 7. travnja 1988. godine. 

Mihail Gorbačov i Erich Honecker, prvi tajnik Jedinstvene socijalističke partije Njemačke Demokratske Republike

Dvije godine kasnije odigrat će ključnu ulogu u ujedinjenju Njemačke i padu Berlinskog zida. U ožujku 1990. godine postaje prvi i, kako će se ispostaviti, jedini predsjednik SSSR-a koji je na čelo države došao na demokratskim izborima. 

"Za vodeću ulogu koju je odigao u mirovnom procesu" Gorbačov 1991. godine dobiva Nobelovu nagradu za mir i zauvijek se upisuje u povijest.

Mihail Gorbačov s američkim predsjednikom Ronaldom Reaganom

Međutim, unutarnja politika nenasilja i demokratizacije imala je svoje posljedice, zemlju je zahvatila oluja međunacionalnih sukoba. Glavna zamjerka koja se i dan-danas upućuje Gorbačovu je raspad Sovjetskog Saveza. 

Nakon 1991. godine povlači se iz visoke politike i osniva fond Gorbačov i Međunarodni zeleni križ i postaje žestoka opozicija prvom predsjedniku RF Borisu Jeljcinu. Studentima MGU-a priznao je 2014. godine da je odgovaran za raspad Sovjetskog Saveza. "Trudio sam se sačuvati ga, ali nisam uspio. <...> I za to snosim odgovornost. Nitko me nije smijenio, sam sam otišao zato što se nisam mogao izboriti."

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:
Više

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće