4 vanjskopolitička poteza po kojima će Gorbačov ostati upamćen (po dobru ili zlu)

AFP
Dok većina Rusa iskreno sumnja u Gorbačovljeve unutarnje reforme (koje su dovele do kolapsa Sovjetskog Saveza), neki u svijetu još uvijek misle da mu treba zahvaliti na politici koja je okončala (no je li okončala?) Hladni rat.

"Pravi državnik se mora brinuti o unutarnjim poslovima i raspolagati sredstvima postizanja ciljeva", kaže Fjodor Lukjanov, glavni urednik časopisa "Rusija u globalnoj politici", kada govori o Mihailu Gorbačovu. "Ali kada lider, makar i popularan izvan svoje zemlje, nema podršku sunarodnjaka... pa, Gorbačov je odličan primjer da je to vrlo slaba pozicija."

Zaista, država koju je vodio Gorbačov i koju je tresla ekonomska kriza nije bila stabilna država, i unatoč svim njegovim naporima se raspala. A to nije nikakav kompliment za lidera, o čemu govori i istraživanje javnog mnijenja: 2016. godine je 58% ispitanika reklo da je Gorbačov odigrao negativnu ulogu u povijesti Rusije.

No Gorbačov je na međunarodnoj političkoj sceni povukao mnoge kardinalne miroljubive poteze u vrijeme kada su Moskva i Washington bili na granici rata, istovremeno rušeći čitavu vanjsku politiku SSSR-a i ostavljajući na milost i nemilost svoje saveznike. "Raspad SSSR-a je najveća geopolitička katastrofa 20. stoljeća, a posljedice po Rusiju su bile strašne", glasi čuvena izjava aktualnog predsjednika Rusije Vladimira Putina. Na obljetnicu pada Berlinskog zida prisjetimo se najvećih poteza Mihaila Gorbačova u vanjskoj politici.

1. Povukao sovjetske trupe iz Afganistana

Posljednja sovjetska vojna kolona napušta Afganistan, 15. veljače 1989.

Devet dugih godina (od prosinca 1979. do veljače 1989) Sovjetski je Savez na plećima nosio teret rata u Afganistanu. Ovaj rat koji je koštao vojsku 15 000 života, postao je "sovjetski Vijetnam", kako se jednom izrazio Zbigniew Brzezinski, bivši savjetnik američkog predsjednika Jimmyja Cartera.

I upravo je Gorbačov stavio točku na taj rat. U veljači 1989. sovjetske trupe su se povukle iz Afganistana. "Završili smo ovo mračno poglavlje", rekao je Gorbačov 30 godina kasnije. "Svi [članovi vlade] su bili istog mišljenja: afganistanski problem nije moguće riješiti vojnim putem."

Što je uslijedilo?

Vlast koju je Sovjetski Savez podržavao začas je pala, ali to nije bio i kraj krvoprolića. Talibani su preuzeli inicijativu da bi 2001. u zemlju upala američka vojska. I nakon 30 godina izlaska sovjetske vojske iz Afganistana u toj zemlji nema mira.

2. Prihvatio "doktrinu Franka Sinatre"

Čehoslovačka mladež slavi pad komunističkog režima u zemlji, Prag, 11. prosinca 1989.

Predstavnik Ministarstva vanjskih poslova SSSR-a Genadij Gerasimov je listopada 1989. na šaljiv način objasnio novu politiku prema državama Istočne Europe: "Prihvatili smo doktrinu Franka Sinatre. On ima onu pjesmu My Way. Sada svaka država sama odlučuje kao će dalje živjeti, svojim putem i na svoj način."

To je značilo da Moskva više nije bila željna (ili nije bila u stanju) podržavati vlasti u drugim komunističkim državama.

Što je uslijedilo?

Do kraja 1989. godine vlasti ovih istočnoeuropskih država su počele padati kao domino. Varšavski pakt je 1991. službeno prestao postojati.

3. Dopustio pad Berlinskog zida

Berlinski zid

"Mister Gorbačov, srušite ovaj zid". Ove je riječi 1987. američki predsjednik Ronald Reagan uputio sovjetskom lideru, misleći na zid u Berlinu koji je dijelio Istočnu i Zapadnu Njemačku od 1961. godine.

I Gorbačov je reagirao. Ne riječima, već dijelom. Krajem 1989. stvarno nije bilo razloga da ovaj zid i dalje postoji: Mađarska i Austrija su poslije doktrine Franka Sinatre otvorile granice i svako je iz Istočne Njemačke mogao stići u Zapadnu preko drugih država. 9. studenog 1989. vlasti NJDR-a su otvorile granice sa Zapadnom Njemačkom i zid je srušen.

"Sovjetske trupe u NJDR-u ne samo da nisu pokušale spriječiti događanja, već su uradile sve da se započeti proces odvija u miru", primijetio je Gorbačov 2019. "Kako smo mogli spriječiti spajanje Istočne i Zapadne Njemačke kada su to željeli sami ljudi Istočne Njemačke?"

Što je uslijedilo?

Dvije Njemačke su se ujedinile 1990. Kancelarka Angela Merkel je rekla da je dan kada je pao Berlinski zid bio "trenutak sreće" za sve njezine sunarodnjake.

4. Smanjio nuklearno naoružanje

George Bush i Mihail Gorbačov, Moskva, 1991.

Američki predsjednik Ronald Reagan i njegov sovjetski kolega Mihail Gorbačov 1987. godine su potpisali Sporazum o nuklearnim snagama malog i srednjeg dometa (od 500 do 5500 km). Prvi put u povijesti dviju supersila postignut je dogovor o razoružanju, dogovor koji je obećavao da će Europa postati sigurnije mjesto za život.

Ali nekoliko mjeseci prije samog raspada SSSR-a Gorbačov je s predsjednikom Georgeom Bushom starijim potpisao i sporazum START-1, prema kojem su države mogle raspolagati s najviše 6000 bojevih glava i ne više od 1600 raketa, što je bilo najveće razoružanje u povijesti čovječanstva.

"Takva otvorenost među dojučerašnjim protivnicima u sferi najvećih tajni je bez presedana", rekao je Vladimir Dvorkin, nekadašnji Gorbačovljev suradnik. "Čak ni bliski saveznici kao što su SAD, Britanija i Francuska nikada ništa slično nisu postigli."

Što je uslijedilo?

Sjedinjene Države su 2019. jednostrano istupile iz Sporazuma o nuklearnim snagama malog i srednjeg dometa, a nova verzija START-a (potpisali su je Dmitrij Medvedev i Barack Obama 2010.) će na snazi biti do 2021. godine.

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće