Bio je sunčan jesenji dan 2013. godine kada su mnogi mediji posvetili pažnju bivšem sovjetskom sportašu zbog peha koji mu se dogodio. Dok je Šavarš Karapetjan trčao kroz Kremlj s upaljenom olimpijskom bakljom, ugasio mu se plamen, ali ga je već nakon par sekundi netko iz osiguranja ponovo upalio pomoću upaljača. Incident je malo pokvario sliku kojom je Rusija htjela prikazati kako je spremna za Olimpijadu u Sočiju 2014. godine, a ruska javnost je iskoristila ovu priliku da se podsjeti gotovo zaboravljenih Karapetjanovih podviga iz 1970-ih i 1980-ih.
Prvak SSSR-a u podvodnom plivanju Šavarš Karapetjan iz Erevana.
D. Prants/TASSŠavarš je rođen 1953. godine u tadašnjoj sovjetskoj republici Armeniji. U školi se bavio plivanjem i sudjelovao na natjecanjima, da bi ubrzo postao velika nada armenskog sporta. Međutim, interne razmirice su mu osujetile perspektivnu plivačku karijeru te se on na kraju posvetio podvodnom plivanju i počeo stjecati svjetski ugled u ovoj neolimpijskoj disciplini. Prvi veći Karapetjanov uspjeh bile su dvije zlatne medalje na Europskom prvenstvu u podvodnom plivanju, održanom 1972. godine u Moskvi. S 23 godine on je postao sedamnaesterostruki prvak svijeta, trinaesterostruki prvak Europe i deseterostruki svjetski rekorder u ovoj sportskoj disciplini.
Šavarš Vladimirovič Karapetjan (u sredini), instruktor plivanja Kamo Karapetjan (lijevo) i trener dječje sportske škole pri Erevanskom institutu za tjelesnu kulturu Anatolij Karapetjan (desno).
Oleg Makarov/SputnikŠavarš i njegov brat Kamo, koji se također bavio podvodnim plivanjem, i njihov trener Liparit Almasakjan 16. rujna 1976. godine bili su na treningu. Trčali su pored Erevanskog jezera kada je trolejbus broj 15 izgubio kontrolu i za nekoliko sekundi sletio s ceste na pješčanu obalu, a zatim potonuo u hladnoj vodi.
U trolejbusu su bile 92 osobe. Jedan putnik je prisiljavao vozača da stane izvan stanice, vozač se usprotivio i izbila je tuča, koja je prouzrokovala nesreću. Autobus je potonuo na dubinu od deset metara. Ljudi u njemu su pokušavali razbiti staklo i spasiti se, ali bez uspjeha.
U tom trenutku je Šavarš odlučio skočiti u vodu i izvući ljude iz autobusa. Rekao je bratu i treneru da odnose spašene na obalu, a on je zaronio. Kad je stigao do autobusa, nogom je razbio prozor. I pored velikog krvarenja i hladne vode, izvlačio je ljude na površinu, gdje su ga čekali brat i trener. Zaronio je ukupno 30 puta.
Trolejbus je uslijed gubitka kontrole upao u Erevansko umjetno jezero.
Gerbert Bagdasarjan/TASS"Najteže je bilo izbiti zadnje staklo na trolejbusu", rekao je Karapetjan 1982. godine u intervjuu za list Komsomoljska pravda. Uhvatio se za krov autobusa i udario nogom u staklo. "Bol je bila nepodnošljiva, ali tada nisam o tome razmišljao, shvaćao sam da imam malo vremena."
Izvukao je na površinu 46 putnika, ali je preživjelo samo njih 20. Spasioci koji su pristigli na lice mjesta rekli su iscrpljenom Karapetjanu da prestane s izvlačenjem, jer nije više bilo šanse da je u autobusu još netko živ. U posljednjem ronjenju i sam je Šavarš počeo gubiti svijest. "Uslijed nedostatka kisika počeo sam gubiti svijest pa sam iz autobusa izvukao sjedalo umjesto čovjeka. Bio sam na rubu gubitka svijesti i nisam primijetio da to što sam dohvatio nije čovjek", rekao je on, dodavši da mu je žao što nije uspio spasiti još jedan život.
Ova nevjerojatno hrabra spasilačka akcija koštala ga je sportske karijere. Hitno je smješten na intenzivnu njegu. Izgubio je mnogo krvi, zbog hladne je vode dobio jaku upalu pluća, a uslijed krvarenja u prljavoj vodi dobio je sepsu. Nekoliko dana mu je život bio u opasnosti. Proveo je u bolnici 45 dana.
Sovjetska vlast mu je za herojski podvig dodijelila Orden časti, ali ne i prestižniju titulu Heroja Sovjetskog Saveza. Rukovodstvu nije bilo u interesu da se taj događaj reklamira.
"Pojedini ljudi su odmah nakon nesreće htjeli objaviti članak u novinama, ali im to nije bilo dozvoljeno", istaknuo je Karapetjan u jednom kasnijem intervjuu. "U SSSR-u trolejbusi nisu smjeli padati u vodu!"
List Komsomoljska pravda je 1982., šest godina nakon tragedije, konačno objavio priču o herojskom podvigu bivšeg podvodnog plivača. Prije toga sovjetskoj javnosti ime erevanskog heroja nije mnogo značilo.
Šavarš Vladimirovič Karapetjan, trinaesterostruki prvak Europe i sedmerostruki prvak SSSR-a u podvodnom plivanju.
Oleg Makarov/SputnikTragedija u Erevanskom jezeru nije bila jedina situacija u kojoj je Karapetjan spašavao ljudske živote. Dvije godine ranije on se vozio autobusom iz sportskog objekta u centar Erevana. U jednom trenutku je vozač zaustavio autobus i izašao da provjeri motor, zaboravivši povući ručnu.
Autobus je krenuo unazad u pravcu provalije. Šavarš je munjevito reagirao. Pritrčao je kabini, razbio staklenu pregradu i uspio okrenuti autobus u drugom pravcu, a zatim ga zaustaviti. Ovaj incident nije privukao veliku pažnju jer nitko nije stradao.
Događaj na Erevanskom jezeru 1976. godine nije bio prvi, a ni posljednji herojski postupak Šavarša Karapetjana. Devet godina kasnije bivši podvodni plivač je ponovo obukao svoj nevidljivi ogrtač "Supermana". Ovoga puta se zapalio čuveni sportsko-koncertni kompleks u Erevanu.
Karapetjan se slučajno našao tu kada je izbio požar i odmah je pojurio izvlačiti ljude iz plamena i pomagati vatrogascima. Zadobio je ozbiljne opekotine, nakon čega je dva tjedna proveo u bolnici.
Pisma Šavaršu Vladimiroviču Karapetjanu, višestrukom prvaku Europe i SSSR-a u podvodnom plivanju, čovjeku koji je spasio 20 putnika iz trolejbusa koji se survao u jezero.
Oleg Makarov/SputnikS vremenom je junaštvo plemenitog Armenca priznato kako u Sovjetskom Savezu, tako i u inozemstvu. Odbor za nomenklaturu malih tijela usvojio je 1986. godine odluku da se jednom nebeskom tijelu dodijeli Karapetjanovo ime. Asteroid "3027 Šavarš" otkrili su 1978. godine astronomi Krimskog astrofizičkog opservatorija. Pored toga, Karapetjanu je dodijeljena i nagrada World Fair Play.
Nakon raspada Sovjetskog Saveza Šavarš se preselio u Moskvu i tamo otvorio postolarsku radnju. Njegovo herojstvo je u znatnoj mjeri s vremenom zaboravljeno, sve do štafete olimpijskog plamena 2013. godine. Nakon peha s gašenjem plamena u Kremlju, zamoljen je da sutradan ponovo nosi štafetu. On je tada izjavio za medije da nosi tu štafetu u ime Rusije i u ime Armenije.
Podvodni plivač, višestruki prvak svijeta, Europe i SSSR-a, čovjek koji je spasio nekoliko desetaka ljudskih života.
Gerbert Bagdasarjan/TASSPrijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu
