Kako su britanski kriptografi provaljivali tajne kodove u sovjetskoj komunikaciji

Rad Sveruskog kooperativnog društva (ARCOS), organizacije koju je SSSR osnovao u Londonu radi trgovine s Velikom Britanijom, obustavljen je 12. ožujka 1927. godine.

Policijski inspektori ispred sovjetske državne trgovačke organizacije ARCOS 13. svibnja 1927. godine, za vrijeme upada u prostorije ove organizacije.

Getty Images

Toga su dana u 16:20 britanski policajci u uniformi i civilu upali u zgradu trgovačke organizacije, uhitili njezine službenike, konfiscirali sve dokumente i zaposjeli telefonsku stanicu. Pripadnici interventne ekipe su provalili u zaključane prostorije i sefove pomoću bušilica koje su ponijeli sa sobom.

Prilikom pretresa su pronašli i tajnu prostoriju za šifriranje, i dokumente koji, prema tvrdnji britanske policije, potvrđuju da je ARCOS bio fasada za špijunsko djelovanje u Velikoj Britaniji, Južnoj i Sjevernoj Americi, Africi, pa čak i Australiji.

Policajci ulaze u "ARCOS". London, Velika Britanija

Getty Images

Povod za upad bila je informacija obavještajnih službi MI5 i MI6 dobivena od Vladine škole za kodiranje i šifriranje, agencije koja je osnovana 1919. godine udruživanjem pripadnika obavještajnih službi britanske vojske i mornarice u jedan stožer za razbijanje kodova. Tada je počeo dugotrajan rat sovjetskih i britanskih šifranata.

Neprijatelji

Predvodnik trgovačke delegacije Kinčuk predstavlja ARCOS 1927.

Getty Images

Od prvog dana osnivanja Vladina škola za kodiranje i šifriranje (od 1946. godine je to Državni komunikacijski stožer, poznat kao GCHQ) bavila se prisluškivanjem i dešifriranjem komunikacija koje je ostvarivao Sovjetski Savez. London je želio znati u kakvim je odnosima SSSR s ljevičarskim radničkim pokretima u Engleskoj i drugim zemljama Europe i na drugim kontinentima.

Spomenuti upad, a zatim i špijunski i politički skandal poznat kao "Slučaj ARCOS", iniciran je informacijom koja je stigla iz GCHQ. Ovaj stožer je ubrzo nakon revolucije 1917. pomoću ruskih časnika koji su pobjegli od građanskog rata uspio dešifrirati sovjetske kodove za komunikaciju.

The Doughnut ("Krafna"), sjedište agencije GCHQ u Cheltenhamu.

Ministarstvo obrane

Dešifriranje tajnih priopćenja sovjetske vlasti u prvim godinama njezinog postojanja za Britance nije bio težak zadatak, jer su oni koristili pomoć razočaranih carskih časnika, a nova sovjetska vlast je uz neznatna poboljšanja primjenjivala stari sustav kodiranja poruka, korišten u carskoj Rusiji.

Nekoliko godina je britanska obavještajna služba mogla čitati tajne sovjetske poruke, između ostalog i komunikaciju sa sovjetskom trgovačkom organizacijom ARCOS, za koju se u MI6 sumnjalo da krije tajnu bazu priručnika za signale.

Prijatelji

Sovjetski radiotelegrafist s "Enigmom", strojem za šifriranje radiotelegrafskih poruka.

Njemački savezni arhiv (Bundesarhiv)

Upad i "slučaj ARCOS" izazvali su ozbiljnu krizu u britansko-sovjetskim odnosima. Opravdavajući taj upad u Domu pučana, premijer Stanley Baldwin je i nehotice otkrio da je britanska obavještajna služba uspješno dešifrirala sovjetsku tajnu komunikaciju.

Sovjetska strana je brzo reagirala i promijenila sustav šifriranja. Od tada su sovjetski diplomati, obavještajci i drugi službenici na tajnim misijama koristili jednokratne šifre za slanje poruka. Sovjetsku poruku s obnovljenim šifriranjem praktički nije bilo moguće dešifrirati.

Britanski vojni stručnjaci za Morseovu abecedu, bitka na Sommi.

Javna domena

Drugi svjetski rat je prisilio bivše neprijatelje Veliku Britaniju i SSSR da se udruže i ujedine napore u borbi protiv nacističke Njemačke, novog zajedničkog neprijatelja. Mnogi sovjetski stručnjaci za šifriranje već su bili likvidirani u Staljinovim čistkama, i zbog toga se sovjetsko rukovodstvo oslanjalo na informacije dobivene od britanskih vlasti, ali i od sovjetskih agenata infiltriranih u britanski establišment, na primjer od Kima Philbyja.

Nacistima nije pošlo za rukom provaliti sovjetske kodove tijekom Drugog svjetskog rata, što je dokaz hrabrosti i rigoroznosti sovjetskih kriptografa.

Bitka u doba hladnog rata

Kratko druženje britanskih i sovjetskih kriptografa završilo je kada je počeo hladni rat. Britanska obavještajna služba je zajedno s američkim kolegama pokušala provaliti sovjetske kodove i dešifrirati sovjetsku komunikaciju.

russiainphoto.ru

Sustav jednokratnih ključeva je bio neobjašnjiv izvana, ali je interna greška sovjetskog NKVD-a omogućila da se od ključeva koji sadrže ponovljene sentence sastavi jedan veliki popis, tako da je britanska obavještajna služba 1946. godine dešifrirala poruke u sovjetskim kopnenim i zrakoplovnima snagama, a također u sovjetskoj ratnoj mornarici.

Minijaturni šifrarnik koji sadrži serije cifara. Po riječima državnog tužitelja Elwyna Jonesa, nju su špijuni koristili za dešifriranje poruka iz Moskve.

Getty Images

Zahvaljujući svojim dvostrukim agentima među britanskim obavještajcima Sovjetski Savez je saznao za curenje informacija, pa su 1948. godine promijenjeni kodovi i procedure komunikacija koje su korištene u Istočnom bloku.

Od tada britanska obavještajna služba nije napravila nijedan krupniji korak u dešifriranju tajne sovjetske ili ruske komunikacije.