Moskva u prvim godinama sovjetske vlasti: Kroz objektiv Nauma Granovskog (FOTOGRAFIJE)

Danas se po fotografijama Nauma Granovskog može pratiti razvoj glavnog grada Rusije i njegove arhitekture od 1920-ih sve do 1980-ih, tj. od građevina koje su početkom stoljeća financirali uspješni trgovci do "staljinskog ampira" i modernizma.

Intenzivno preuređivanje Moskve je počelo 1918. godine, kada joj je vraćen status glavnog grada. Tada su iz Peterburga u Moskvu prebačene i institucije sovjetske vlasti. Bilo je planirano da stara ruska prijestolnica postane centar zemlje Sovjeta i ujedno glavni grad prve socijalističke države na svijetu.

Tijekom 1920-ih je počelo intenzivno preuređivanje grada i novo planiranje. Počeli su nicati prve dvorane i domovi kulture, kao i zgrade novinskih redakcija. Ali na fotografijama Nauma Granovskog iz tog razdoblja nema gradilišta i gotovo da nema nove arhitekture, tako da se može vidjeti kako je grad izgledao u carskom razdoblju.

"On žuri ovjekovječiti staru Moskvu koja nestaje. Kad se promatraju ove fotografije, stječe se dojam da Granovski slika tipične prizore s kojima će se usporediti svako kasnije stanje", kaže Jelizaveta Lihačova, ravnateljica Državnog muzeja arhitekture "A. V. Ščusev".

Granovski je tijekom 1920-ih bio mladi dopisnik "Fotohronike" u agenciji TASS. Na početku karijere on tek isprobava različite fotografske metode. U njegovom arhivu se mogu naći radovi u stilu konstruktivizma.

Tijekom 1930-ih arhitektura postaje dio politike. Nova zdanja, ulice i trgovi trebaju postati vidljivo utjelovljenje uspjeha mlade sovjetske države. Sada Granovski već namjerno prati proces izgradnje nove Moskve.

Slava Nauma Granovskog kao "moskovskog kroničara" počinje 1934. godine, dok je radio kao fotograf u izdavačkoj kući "Izogiz", gdje je jedan od prioriteta bilo fotografiranje arhitekture zemlje koja "raste i cvjeta".

Postepeno se krajem 1930-ih formiraju prepoznatljive crte gradskih fotografija Nauma Granovskog: dobro provjerena kompozicija, dubinska perspektiva ulice i visoka linija horizonta.

Grad postaje jedno ogromno gradilište. Proširuje se Ulica Gorkog (danas Tverska), pojavljuju se zdanja hotela "Moskva", Lenjinove biblioteke, Zgrade na keju. Na mjestu starih četvrti Ohotnij Rjad, Kitaj-gorod i Zarjadje pojavljuju se novi trgovi i ulice.

U tijeku je velika izgradnja moskovskog metroa. Vrhunac čitavog ovog procesa bit će usvajanje Generalnog plana rekonstrukcije Moskve 1935. godine. Taj plan će uz određene korekcije važiti do početka 1970-ih. U Moskvi nastaje razdoblje Velikog stila, koje će kasnije biti nazvano "Staljinovim".

"Kada se promatra projektantska grafika koju su sovjetski arhitekti istaknuli na razmatranje, stječe se čudan dojam da su ova velebna zdanja namijenjena nekom drugom gradu. Ona su ogromna i opterećujuća. Automobili i ljudi, pa čak i avioni u usporedbi s tim divovskim građevinama djeluju kao igračke", napisala je Jelizaveta Lihačova uz monografiju "Naum Granovski 1920.-1980.". Po njezinim riječima, ta arhitektura ne govori o čovjeku i nije namijenjena čovjeku. Ona svjedoči o veličanstvenosti i moći države.

Ali na fotografijama Granovskog nije samo "totalitarna arhitektura". On slika i grad, prati njegov razvoj i izgled koji se mijenja. Opet i opet se prikazuju jedni te isti trgovi i iste ulice.

Najvažnije je, međutim, to što Granovski fotografira Moskovljane. Po riječima Jelizavete Lihačove, dolazi do neobične metamorfoze: "Ono što u grafici izgleda kao da opterećuje, u gradu se doživljava prirodno. Granovski podešava Veliki stil tako da bude prijemčiv za čovjeka."

Retrospektiva "Moskva Nauma Granovskog 1920.-1980." povodom 110. godišnjice autorovog rođenja priređena je do 31. listopada 2020. godine u Centru za fotografiju "Braća Lumière" uz podršku fonda Sill Art.