Što Rusi misle uraditi s Lenjinovim mauzolejom?

Arhivska fotografija; Legion media
Arhitekti razmatraju mogućnost da se ovaj komunistički hram pretvori u muzej, dok je pitanje Lenjinovog tijela i dalje osjetljiva tema u Rusiji.

Prvi je drveni mauzolej podignut na Crvenom trgu 1924. godine, odmah nakon Lenjinove smrti.

A 1930. je završen ovaj sadašnji od kamena. Lenjinovo tijelo je balzamirano i tu se nalazi otada, dok se neprekidno provode procedure da bi se ono zadržalo u "dobrom" stanju.

Prema rezultatima različitih anketa, 40 do 80 posto ruskih građana nije zadovoljno činjenicom da se leš još uvijek nalazi izložen na Crvenom trgu. Mnogi predlažu da se Lenjin pokopa pored Kremlja, gdje počivaju i mnogi drugi uvaženi sovjetski dužnosnici i generali, uključujući Staljina, koji je jedno vrijeme bio Lenjinov susjed u mauzoleju.

1957.

Arhitektonski natječaj za prenamjenu mauzoleja

Savez arhitekata Rusije je u rujnu 2020. godine objavio natječaj za najbolje rješenje kojim bi se promijenila namjena mauzoleja. Predstavnici Saveza su tvrdili da je cilj natječaja sakupiti "kolekciju ideja" i da iza ovog projekta ne stoji politička motivacija. Međutim, to je izazvalo burnu reakciju javnosti: od negativnih komentara, pa čak i prijetnji predsjedniku Saveza, pa do memova i šala na društvenim mrežama.

Jedna od najpopularnijih šala bila je da se tu otvori nostalgična kavana u sovjetskom stilu, nalik na one kakve su nekada postojale po cijelom gradu, a sad su zatvorene. Drugi su predlagali da se mauzolej pretvori u supermarket, prodavaonicu hrane i alkohola, kakva je potrebna centru metropole.

Popularni filmski kritičar i bloger Anton Dolin smatra da mauzolej treba ostati onakav kakav jest zajedno s Lenjinovim tijelom, ali da ga treba "omuzejiti". Bez počasne straže, samo osiguranje i babuška koja pazi na eksponate, kao i prodavaonica suvenira na izlazu.

Ruski stand-up komičar Denis Nikolin je predložio da se u Moskvi podigne "Lenjinland". On smatra da bi to privuklo milijune turista, jer se naša zemlja još uvijek u velikoj mjeri asocira sa Sovjetskim Savezom.

"Mi ne predlažemo da se Lenjinovo tijelo iznese, ne predlažemo da se mauzolej rekonstruira, samo predlažemo da se pronađe rješenje za buduće korištenje ovog velikog djela sovjetske arhitekture", izjavio je Nikolaj Šumakov, predsjednik Saveza arhitekata.

Koordinatorica natječaja Irina Korobjina smatra da će prije ili kasnije pitanje Lenjinovog tijela morati biti riješeno te bi već tada trebao postojati spreman plan o prenamjeni mauzoleja, kako se ovaj proces ne bi otegao godinama.

Unatoč objašnjenjima arhitekata o razlozima koji stoje iza ovog natječaja, tri dana nakon što je on objavljen, Savez ga je morao povući. To ipak nije bio prvi put da se otvoreno raspravlja o ovoj temi.

Što s Lenjinovim tijelom?

Prije perestrojke nitko nije bio dovoljno hrabar da javno preispituje slavnu komunističku prošlost i pokrene pitanje Lenjinovog pokopa. Diskusije o Lenjinovom mauzoleju počele su uoči raspada SSSR-a. 1989. godine je na Kongresu narodnih zastupnika SSSR-a zastupnik Jurij Karjakin predložio da se tijelo preda zemlji i podsjetio prisutne da je Lenjinova osobna želja bila da bude pokopan pored majčinog groba.

Nakon Karjakinovog govora, u zemlji je po prvi put počela otvorena diskusija. Navodilo se da je čuvanje mumije u direktnoj suprotnosti s kršćanstvom i pravoslavljem. I Lenjinov pokop je postao jedno od gorućih pitanja 90-ih godina, s obzirom na to da se nova nekomunistička vlast htjela otarasiti ostataka sovjetske prošlosti. Ali burna vremena su natjerala vlasti da se bave mnogo značajnijim pitanjima. Na kraju svog predsjedničkog mandata Boris Jeljcin je izrazio želju da se pitanje Lenjina riješi, no napustio je svoj položaj i pitanje je i dalje ostalo otvoreno.

2017. godine je kandidatkinja na predsjedničkim izborima Ksenija Sopčak rekla da je Lenjinov pokop jedna od točaka u njezinom programu te je predložila da se održi referendum, da bi ruski građani mogli odlučiti što će s Lenjinom.

2020. godine je ekscentrični političar Vladimir Žirinovski predložio da se Lenjinova mumija proda, pretpostavljajući da bi je neke komunističke zemlje rado kupile.

Što s mauzolejom?

Nekadašnji patrijarh Ruske pravoslavne crkve Aleksej II. predložio je da se izabere mjesto izvan Crvenog trga i da se tamo podigne nekropola za sve sovjetske revolucionare i vođe, pa da se njihovi ostaci prebace na to mjesto.

Projekt mauzoleja, 1924.

2019. godine je jedan drugi ekscentrični zastupnik Vitalij Milonov predložio da se mauzolej uništi, jer smeta ljudima kada se kližu na godišnjem božićnom sajmu koji se održava ispred njega.

Predsjednica Vijeća Federacije Valentina Matvijenko smatra da ovo pitanje treba biti pokrenuto kada ruski narod bude na to spreman, a ne sada. Ona također predlaže da se napravi muzej s Lenjinovim grobom, nalik na Dom invalida u Parizu.

Vladimir Putin je više puta izrazio mišljenje da Lenjina "ne treba dirati". Putin smatra da za mnoge ljude on simbolizira dostignuća ove zemlje iz prošlosti. Za komuniste je to sigurno svetinja i Vladimir Putin uspoređuje značaj koji mauzolej ima za komuniste sa značajem koje relikvije svetaca imaju za kršćane. On zato predlaže da se ide naprijed u budućnost i da se zemlja razvija u sadašnjosti, umjesto da se diskutira o Lenjinovom tijelu.

I napokon, jednako je značajan argument to što se mauzolej nalazi pod zaštitom UNESCO-a, pa nikakve značajne izmjene nisu moguće na ovoj građevini, koja se smatra vrijednim spomenikom sovjetske arhitekture.

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:
Više

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće