Kako se u SSSR-u pojavio postupak umjetne oplodnje?

Javna domena; Valerij Hristoforov/TASS
Prva djeca u SSSR-u rođena iz umjetne oplodnje nazvana su "dijamantnom". Također se smatralo da će ona biti slabašna i bolesna. Kako je ova procedura uvedena u SSSR-u i šta se dogodilo s prvim "dijamantnim" djetetom?

Prvi embrij i zabrana partije

Povijest uvođenja umjetne oplodnje u SSSR-u počela je 1955. godine na Krimskom medicinskom institutu, 25 godina prije rođenja Louise Brown, prvog djeteta na svijetu koje je začeto izvan ženskog tijela.

Na čelu katedre za histologiju i embriologiju Krimskog instituta tada se nalazio znanstvenik Boris Hvatov. Ideju o umjetnoj oplodnji on je iznio još 1939. godine. Hvatovljevu teoriju su od 1940. proučavali njegovi učenici i suradnici instituta. Jedan od njegovih najtalentiranijih učenika, student postdiplomskog studija Grigorij Petrov, od 1954. godine je vršio eksperimente na umjetnoj oplodnji životinja. 10. studenog 1955. godine Petrov je prvi put izveo umjetnu oplodnju jajnih stanica čoveka bez suglasnosti obitelji bez djece koja je jako željela dijete.

Boris Pavlovič Hvatov

Trudnoća je "uspjela", trajala je 13 tjedana, ali je završila pobačajem. Jedan od lokalnih znanstvenika priopćio je to Krimskom oblasnom komitetu KPSS-a i Hvatov je pozvan na razgovor.

"Hvatov se vratio u institut vrlo neraspoložen. Okupio je svoj kolektiv i rekao: 'Meni neće biti gore, ali pred vama je još život, neću vam kvariti sudbine. Možda da ipak prekinemo posao?' Svi su šutjeli. A tih su dana u katedru pristizale vreće pisama, izmađu ostalog, i iz inozemstva, od parova bez djece koji su tražili pomoć", prisjeća se jedan od Hvatovljevih učenika, profesor katedre za histologiju Krimskog medicinskog sveučilišta Boris Trocenko.

Oblasni komitet Komunističke partije Sovjetskog Saveza zabranio je institutu da provodi eksperimente nad "sovjetskim ženama". Hvatov je nastavio raditi na sveučilištu, do kraja života je išao na konferencije u Moskvi i Peterburgu i zastupao umjetnu oplodnju kao metodu za liječenje neplodnih brakova. Umro je 1975. godine.

G. N. Petrov

Petrov je objavio devet znanstvenih radova o umetnoj oplodnji, nakon čega je napustio institut, tražeći novi posao i stan. Poslije neuspješnih pokušaja, vratio se u institut i postao predavač anatomije, a također je osnovao muzej anatomije na teritoriju medicinskog sveučilišta. Sa 60 godina je otišao u mirovinu i do kraja života se bavio vrtlarstvom. Grigorij Petrov je umro 1997. godine u siromaštvu.

1969. godine je britanski znanstvenik u oblasti fiziologije i medicine Robert Edwards izjavio da je razvio tehnologiju umjetne oplodnje. 2010. godine je za svoj rad dobio Nobelovu nagradu. Kada je to saznao Boris Trocenko, otišao je na groblje "Abdal" i na grobove Hvatova i Petrova položio četiri ruže: dvije žute Hvatovu, a dvije crvene Petrovu.

"Četiri ruže umjesto Nobelove nagrade", prokomentirao je Trocenko.

Prva djevojčica iz umjetne oplodnje

Poslije zabrane daljnjih Hvatovljevih eksperimenata, 1965. godine je osnovana grupa za ranu embriogenezu (razvoj i formiranje ljudskog embrija – op. ur). Nju su činili liječnici koji se bave proučavanjem neplodnosti.

Prvu uspješnu umjetnu oplodnju u SSSR-u su poslije 21 godine eksperimenata izveli ginekologinja Jelena Kalinjina i embriolog Valentin Lukin.

7. veljače 1986. godine rođeno je prvo dijete u Sovjetskom Savezu začeto umjetnim putem. Bila je to Jelena Doncova (kasnije je promijenila ime u Aljona).

"Tada su na razvoju metode izvantjelesne oplodnje radile samo četiri klinike: dvije u Moskvi, u Lenjingradu i Harkovu. Uspjeli smo prvi postići rezultat, premda su iste godine na drugim sovjetskim klinikama također rođena prva djeca začeta pomoću umjetne oplodnje", prisjeća se liječnica, specijalistkinja u oblasti reprodukcije, doktorica medicinskih znanosti Jelena Kalinjina. Kasnije su ona i drugi liječnici koji su sudjelovali u prvoj proceduri umjetne oplodnje dobili državne nagrade.

Prema njezinim riječima, za prve procedure je bila potrebna skupa oprema i visoka kvalifikacija liječnika. Zato su djeca rođena iz umjetne oplodnje nazvana "dijamantnom". Također se smatralo da se može dogoditi da ta djeca budu slabašna i bolesna, kao i da sama metoda izvantjelesne oplodnje nikada neće biti dostupna običnim pacijentima. Danas procedura izvantjelesne oplodnje u Rusiji košta oko 200 tisuća rubalja (2600 dolara). U okviru nacionalnih projekata za unapređenje demografske slike procedura se provodi besplatno. U Rusiji je 2019. godine besplatno izvedeno 80 tisuća procedura umjetne oplodnje.

"Ruske klinike rade isto tako dobro, a često i bolje od mnogih stranih klinika", uvjerena je Kalinjina.

Sudbina "dijamantnog" djeteta

Jelena Doncova, prvo dijete u SSSR-u začeto pomoću umjerne oplodnje, provela je djetinjstvo u Ukrajini, a poslije škole se upisala na sveučilište u Sevastopolju. Tamo je srela svog budućeg muža, a 2007. godine je prirodnim putem rodila sina. Trudnoću Jelene Doncove vodila je ista Kalinjina koja je pomogla djevojčici da se rodi.

Jelena se 2009. godine s mužem preselila u Moskvu, gdje vodi reklamnu agenciju, koja se bavi proizvodnjom reklama za vanjsku i unutrašnju upotrebu. Jelena se razvela od prvog muža, udala se po drugi put i želi proširiti svoju obitelj.

"Sanjam o rođenju blizanaca. Moj budući muž u srodstvu, i s majčine i s očeve strane, ima blizance. Nadam se da ćemo i mi imati blizance", rekla je Doncova u intervjuu za RIA Novosti.

Doncova ponekad gostuje u televizijskim emisijama o umjetnoj oplodnji. U jednoj od njih se, prema njezinim riječima, jedan od predstavnika Ruske pravoslavne crkve izjasnio protiv umjetne oplodnje, jer je ona u suprotnosti s Božjom voljom.

"Odgovorila sam mu: vi kažete da se sve događa po Božjoj volji, ali kada je već čovječanstvo došlo do toga (do umjetne oplodnje – op. ur), za to je isto bila potrebna Božja volja. Na to mi nije znao odgovoriti", kaže Doncova.

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:
Više

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće