Kako je Rusija postala najveća izvoznica industrijske konoplje na svijetu

Getty Images, Russia Beyond
Stoljećima je pomorska moć Velike Britanije i Nizozemske bila zasnovana na ovom ruskom izvoznom artiklu. Naime, sva brodska užad i jedra pravila su se od konoplje iz Rusije, gdje se ova biljka masovno uzgajala i koristila... ali ne u "rekreativne" svrhe.

Rusija je do 20. stoljeća bila pretežno poljoprivredna zemlja, a većinom je izvozila sirovine. Konoplja, biljka iz porodice Cannabis sativa, bila je jedan od najznačajnijih artikala ruskog izvoza. Biljke koje su uzgajane u Središnjoj Rusiji imale su u sebi malo tetrahidrokanabinola, glavne psihoaktivne supstance u kanabisu, pa se nije koristila za "relaksaciju" (nije zabilježeno njezino masovno korištenje u ove svrhe), ali država je na njoj ipak dobro profitirala. Pa i više od toga, Rusija je njome opskrbljivala svog najvećeg pomorskog neprijatelja, Veliku Britaniju, koja je od ruske konoplje pravila užad i drugu opremu za mornaricu...

Papir, oklopi, užad i jedra

Cannabis sativa je jedna od najbrže rastućih biljaka na planetu i vjerojatno jedna od prvih od koje je čovjek napravio tkaninu. U staroj se Kini prvi papir pravio od ove biljke. Prva Biblija Johannesa Gutenberga, prvi američki Ustav i Deklaracija o neovisnosti otisnuti su na papiru od konoplje.

Konopljino platno se pravi do biljke Cannabis sativa L. subsp. sativa, što je vrsta koja se koristi za industrijske svrhe. Dobivena nit ima specifične fizičke karakteristike: suviše je debela da bi je pojeli insekti kao što su moljci i tako je čvrsta da su stvari koje se od nje prave iznimno trajne. Konoplja se koristila za proizvodnju platna za odjeću i posteljinu, užadi i opreme za konje, pa čak i oklopa. Ratnici u Staroj Rusiji su za svoju odjeću prišivali slojeve konopca od konoplje, koji su ih štitili od strijela, mačeva i kopalja. Također, konoplja ne trune, čak ni u slanoj morskoj vodi, što je čini savršenim materijalom za pomorsku užad i jedra.

U ruskom jeziku postoji pridjev "poskoni"("посконный"), koji se koristi da opiše nešto vrlo staro, tradicionalno, što se vezuje za ruralnu Rusiju. Ali mnogi ne znaju da ovaj pridjev potječe od riječi "poskonj" ("посконь"), koja označava mušku biljku kanabisa. Muške biljke se uglavnom koriste u industrijske svrhe, jer su više, gušće i nemaju sjemena koja kompliciraju proizvodnju niti. Ali zašto je Rusija nekada bila toliko vezana za konoplju?

Kako neprijatelji zbog pomorske opreme postaju prijatelji?

Industrijska konoplja se uzgajala na ruskim teritorijima još prije Krista. Od nje su se pravili odjeća, ribarske mreže, konopci, a kasnije i konjska oprema i oklopi. Seljaci su hranu pripremali na konopljinom ulju, jer u centralnim i sjevernim regijama zemlje suncokret nije bio dostupan.

Od 16. stoljeća ruska je država počela proizvoditi više konoplje nego što joj je bilo potrebno, jer se otvorilo tržište za izvoz. Kako je do toga došlo?

U 16. stoljeću Richard Chancellor je uspostavio trgovinu s Moskovskim Carstvom. Britanci su otada počeli uvoziti rusku konoplju, ali ova trgovina je vrhunac doživjela za vrijeme vladavine Petra Velikog.

U drugom desetljeću 18. stoljeća Veliki sjeverni rat između Švedske i koalicije Rusije, Danske, Norveške, Saske i Poljske bio je u punom zamahu. Britanija se nije miješala sve do 1717., ali je zapravo mnogo ranije prišla ruskoj strani, i to zbog konoplje.

Biznis i rat ponekad idu različitim putevima. Kako bi održala svoju pomorsku silu, Britaniji su bili potrebni drvo, željezo i konoplja. Prije Sjevernog rata, Britanija je konoplju i željezo nabavljala uglavnom iz Švedske, ali za vrijeme rata Šveđanima nije pružila pomoć u borbi protiv Rusa. Ozlojađen zbog toga, Karlo XII. Švedski podigao je cijene kudjelje i željeza.

Britanija je 1715. godine počela uvoziti željezo iz Rusije, a Petar Veliki je shvatio da bi trebalo izvoziti i konoplju. Ruski car je iste godine objavio naredbu da se poveća proizvodnja konoplje i istovremeno je Britaniji ponudio niže cijene od Švedske. Dok je Švedska tonu konoplje prodavala za 22 funte, Petar je ponudio cijenu do 6 funti. Britanski mornarički časnici također su potvrdili da je ruska konoplja mnogo bolja od švedske.

Ako se uračunaju troškovi logistike, za engleske trgovce je jedna tona ruskog materijala od konoplje koštala nešto više od 10 funti! I, što je najvažnije, ruske zalihe su bile nepresušne u usporedbi sa švedskim relativno skromnim kapacitetima... Čuvajući svoje trgovačke brodove koji su trebali stići do baltičke obale kroz vode pod švedskom kontrolom, Britanija je praktički stala na rusku stranu u ratu. 200 engleskih trgovačkih brodova stiglo je 1715. godine u Sankt-Peterburg i Rigu i otkupilo ogromne količine tkanine i užadi od konoplje, osiguravajući Rusima novac potreban za nastavak rata.

Ruski izvoz konoplje

Na kraju je, kao što znamo, 1721. godine Švedska poražena, a Rusija je postala carstvo. Sve do početka 19. stoljeća Rusija je bila jedini opskrbljivač Velike Britanije konopljom (96% britanske pomorske opreme pravilo se od ruske konoplje), premda su politički dvije europske supersile bile na suprotstavljenim stranama u mnogim ratovima za vrijeme 18. stoljeća.

Preko 32 000 tona konoplje izvozila je Rusija godišnje u 18. stoljeću. Seljaci iz Orlovske, Kaluške, Kurske, Černigovske i drugih oblasti Rusije zarađivali su na uzgoju ove biljke i proizvodnji materijala od konoplje.

Ali, početkom 19. stoljeća Britanija je počela uvoziti pamuk iz Amerike, a juta, koja je bila jeftinija u proizvodnji, počela se koristiti za pomorsku opremu. Pao je izvoz ruske konoplje u Britaniju. Pa ipak, Rusija je nastavila izvoziti ovaj proizvod u preko 10 europskih zemalja. U drugoj polovici 19. stoljeća konoplja je činila od 50% do 74% ukupnog ruskog izvoza, a do kraja stoljeća Rusija je proizvodila 140 000 tona konoplje, što je činilo 40% ukupne proizvodnje ove biljke u Europi.

Međutim, početkom 20. stoljeća juta je gotovo u potpunosti potisnula konoplju u proizvodnji brodske opreme, a parobrodi, koji su se počeli koristiti od sredine 19. stoljeća, zamijenili su jedrenjake. Tako je okončana moć Ruskog Carstva na polju izvoza konoplje. Do dan-danas ruski grad Dmitrovsk u Orlovskoj oblasti nosi sliku kanabisa na svom grbu, podsjećajući da je ova regija bila među vodećima na svijetu u proizvodnji ove biljke u zlatno doba konoplje.

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:
Više

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće