Ahilova peta ruskog zrakoplovstva u Prvom svjetskom ratu (FOTO)

Javna domena
Rusko carsko ratno zrakoplovstvo, koje je brojčano bilo najveće na svijetu, imalo je dobre šanse da postane najveća sila u Prvom svjetskom ratu. Međutim, količina nije za sobom povukla i kvalitetu.

1. Početkom Prvog svjetskog rata Rusko Carstvo je imao najmnogobrojniju zrakoplovnu flotu: 264 aviona i 14 cepelina. Upravo je u Rusiji projektiran prvi serijski višemotorni bombarder u povijesti po imenu "Ilja Muromec", a na njegovoj je osnovi za Rusku carsku mornaricu napravljen jedinstveni hidroavion. U prosincu 1914. godine Nikolaj II. je osnovao prvu eskadrilu bombardera u povijesti avijacije.

2. Unatoč tome, Rusko carsko ratno zrakoplovstvo nije zauzelo vodeće pozicije među svjetskim silama. A osnovni razlog je slaba tehnička opremljenost.

3. Aviopark Rusije, koji su u kolovozu 1914. godine činili uglavnom francuski jednokrilci "Nieuport", bio je prilično istrošen. Samim tim, većina gubitaka početkom konflikta (ponekad i do 90%) nije se događala u zračnim bitkama, nego su to bile nesreće zbog tehničke neispravnosti.

4. U Ruskom Carstvu praktički nije postojala proizvodnja aviomotora. Male količine isporučivala je samo lokalna filijala francuskog proizvođača "Gnome et Rhône", a najveći se dio aviona nabavljao iz inozemstva. Ovakva strategija je dovela do nestašice motora, kada su 1916. godine saveznici naglo reducirali isporuke, jer su i njima bili potrebni poslije velikih gubitaka letjelica u bitci na Sommi.

5. Jednako je ozbiljan problem bila i slaba obučenost pilota. Obuka se odvijala sporo, a piloti su u jeku rata često morali odlaziti u Francusku na praksu. Kako je zapisao izvjesni časnik Cvetkov: "...samo su neki, radoznaliji časnici polaznici pilotske škole na osobnu inicijativu proučili sastav i rad motora, njegov remont i podešavanja, promatrajući rad mehaničara. Dok je većina časnika smatrala da im to nije potrebno." Osim toga, Rusija je bila jedina sudionica rata koja nije imala plan mobilizacije pilota iz civilnog zrakoplovstva.

6. Prema broju izvojevanih pobjeda najbolji ruski piloti su značajno zaostajali za "Crvenim barunom" Manfredom von Richthofenom i drugim njemačkim i britanskim pilotskim asovima. Međutim, kada se radi o junaštvu, oni su mogli naučiti ponešto svoje zapadne kolege. Upravo su ruski piloti Petar Nesterov i Aleksandar Kazakov prvi u povijesti avijacije u zračnoj bitci izveli taraniranje, odnosno zabijanje svojom letjelicom u neprijateljski avion.

7. Rusko zapovjedništvo često nije znalo kako učinkovito upotrijebiti svoje zrakoplovne snage, a ponekad nije ni dovoljno cijenilo njihovu ulogu. Između ostalog, upravo zbog toga što je zapovjednik 2. zrakoplovne armije general Aleksandar Samosonov zanemario podatke zračnog izviđanja o napredovanju 17. korpusa Augusta von Mackensenaa došlo je do katastrofalnog poraza ruske vojske u bitci kod Tannenberga krajem kolovoza 1914. godine.

8. Uoči izbijanja rata pronalazač Gleb Koteljnikov predstavio je javnosti prvi padobran na svijetu. Međutim, nadređeni carskog ratnog zrakoplovstva veliki knez Aleksandar Mihajlovič, koji je inače mnogo učinio za razvoj ruske avijacije, ovog puta nije vidio potencijal u ovako važnom izumu: "Padobrani u avijaciji su samo štetni, jer će se piloti u slučaju najmanje opasnosti od strane neprijatelja spašavati padobranima, ostavljajući avione na cjedilu. Strojevi su vredniji od ljudi. Strojeve uvozimo iz inozemstva i zato ih moramo čuvati. A ljudi će se naći, ako ne jedni, onda neki drugi!" Padobrani su u inozemstvu stekli široku primjenu, ali ne i u Rusiji. Ruski piloti su ih počeli dobivati tek kada je rat već bio u punom zamahu.

9. No bilo je i pozitivnih primjera u odnosu prema ratnom zrakoplovstvu. 31. kolovoza 1914. godine zapovjednik 8. armije general Aleksej Brusilov obratio se vrhovnom zapovjedništvu: "Sada smo potpuno ostali bez letjelica toliko dragocjenih za izviđanje, što zapovijedanje snagama dovodi u težak položaj... Pokorno molim Vaše carsko veličanstvo da pruži vojsci veliku pomoć u 'Farmanima' i 'Nieuportima'. Aktivnost pilota u izviđanju je nezamjenjiva."

1916. godine, već kao zapovjednik Jugozapadnog fronta, Brusilov će masovno koristiti avijaciju u jednoj od najvećih operacija u čitavom ratu, poznatoj kao Lucki ili Brusilovski proboj. Avioni su intenzivno korišteni i tijekom Erzerumske ofenzive protiv Turaka (početkom 1916.) za traženje neprijateljskih podmornica u Crnom moru i u bombardiranju austrougarske tvrđave Przemyśl, na koju je ruska avijacija bacila preko 200 bombi.

10. U trenutku kada je Februarska revolucija 1917. godine uništila Rusko Carstvo, u sastavu ratnog zrakoplovstva bilo je 1039 aviona, od čega je samo 590 bilo u aktivnoj upotrebi. U četiri godine rata situacija se praktički nije promijenila. Značajan dio avioparka činili su zastarjeli modeli u nezadovoljavajućem tehničkom stanju. Kao i ranije, u prvi plan nisu izbijali avioni, nego požrtvovnost, upornost i herojstvo ruskih pilota.

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:
Više

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće