Jesu li njemački saboteri potopili najbolji ruski brod u Prvom svjetskom ratu?

Anton Romanov
Kada divovski drednot države koja je u ratu iznenada bude dignut u zrak, iskrsnu mnoga pitanja.

2. listopada 1916. stanovnike Sevastopolja probudila je jaka grmljavina na pristaništu. Admiralski brod ruske Crnomorske flote "Carica Marija" bio je u plamenu.  

"Potvrđujem da je posada broda učinila sve kako bi ga spasili", pisao je admiral Aleksandar Kolčak, glavni zapovjednik ruske flote na Crnom moru. Stotine mornara je potrčalo ugasiti požar, ali pomoći nije bilo. Vatra je došlo do skladišta baruta, uslijedile je 25 eksplozija. Od 1220 članova posade drednota poginulo je 320. Ono što je ostalo od "Carice Marije", leži na dnu mora.

1916. godine Carska Rusija je ratovala sa Turskom za Crno more i bio je to ozbiljan udarac po ratnu mornaricu. Zašto je ovaj brod bio tako važan i što je izazvalo eksploziju?

Drednot - dominantan brod svoga vremena

Ratni brod porinut u more 1913. i nazvan u čast majke Nikolaja Drugog, bio je jedan od najboljih u ruskoj floti. Drednot je bio najmoderniji i najopasniji brod svog vremena. Prve ovakve brodove napravili su Britanci, a Rusi su ih počeli graditi poslije teškog poraza u morskim bitkama Rusko-japanskog rata 1904.-1905. Drednoti su bili naoružani samo teškim topništvom. "Carica Marija" je imala 12 topova kalibra 305 mm i 20 topova 130 mm.

Ruska mornarica je sa drednotima imala veliku prednost u Prvom svjetskom ratu, a u Crnom moru posjedovala je tri ovakva broda.

Istraga

Aleksandar Kolčak, 1916.

Izgubiti u svojoj luci najbolji brod i 320 mornara bez ijednog ispaljenog metka bilo je bolno i ponižavajuće. Istraga je imala tri hipoteze: 1) barut se spontano zapalio, 2) barut se zapalio ljudskom greškom, 3) namjerno podmetnut požar.

Istragu je naravno otežavalo to što se brod nalazio na dnu mora i zaključak komisije je bio da je nemoguće utvrditi pravi razlog eksplozije na brodu.

Kolčak je kasnije prijavio: "Ne vjerujem da je to bila sabotaža. Tokom rata ovakve nesreće su se više puta događale i u drugim državama: Italiji, Njemačkoj, Engleskoj..."

Njemačka špijunska mreža u Sevastopolju?

Ova se verzija o sabotaži pojavila iznenada i skoro 20 godina kasnije, budući da su admirala Kolčaka već strijeljali boljševici, a Staljin je upravljao zemljom. 1933. Viktor Verman, Nijemac poreklom, uhićen je u ukrajinskom mjestu Nikolajev, kao špijun njemačkog carstva tokom Prvog svjetskog rata, a poseban interes su za njega predstavljali vojni brodovi poput drednota. Tako je bar pisao list "Nezavisimoe voennoe obozrenie" 1999, pozivajući se na arhivske dokumente Federalne službe sigurnosti Ruske Federacije.  

"Od 1908. godine osobno sam sudjelovao u špijunskim zadacima u ovim gradovima: ...Sevastopolj, gdje je glavni za obavještajni rad bio inženjer Vizer", svjedočio je Verman. "Vizer je imao svoju mrežu agenata u Sevastopolju."

Verman je 1916. bio deportiran u Njemačku i mali su izgledi da je mogao sudjelovati u ovoj sabotaži. Ali mogao trenirati i organizirati druge agente da podmetnu požar na brodu. Ipak, čvrsti dokazi za to ne postoje.

Mnogi su pokušali istražiti ovaj slučaj, ali nastupila je 1917. godina. U kaosu rata i revolucije koja je uslijedila, na potonuće "Carice Marije" se brzo zaboravilo.

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:
Više

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće