Ovo je vjerojatno najpoznatija svečana kapa ruskih careva. Napravljena je od zlata, smaragda, rubina, spinela i bisera, a obod je od samurovine.
Većina znanstvenika je sklona prihvatiti verziju po kojoj su kapu napravili draguljari Zlatne horde krajem 13. stoljeća, a moskovski knez Ivan Kalita ju je dobio na poklon od kana Uzbeka.
Naziv je dobila po legendi s kraja 15. stoljeća, prema kojoj je bizantski car poklonio tu kapu kijevskom knezu Vladimiru Monomahu.
Kapa se koristila u krunidbi ruskih careva sve do kraja 17. stoljeća.
Ova ikona sa zlatnim okovom sadrži dragocjeni križ napravljen od Pravog križa Gospodnjeg u 11. stoljeću i panagiju s tri kamena uzeta od grobnog kamena s Groba Gospodnjeg.
Relikvije su donesene u Moskvu početkom 1600-ih, za vrijeme Borisa Godunova.
Križ se od 1547. godine koristio u ceremoniji ustoličenja ruskih careva.
Raskošni tron od zlatnih ploča u koje su inkrustrirani rubini, tirkizi i turmalini pripadao je caru Borisu Godunovu, vladaru kojeg je ovjekovječio Modest Musorgski u svojoj čuvenoj operi.
Tron je poklon iranskog šaha Abasa I. Napravili su ga iranski majstori.
Koristio se gotovo dva stoljeća.
Ovo je jedan od nekoliko žezala u Oružejnoj palači muzeja.
Koristilo se 1613. godine na ustoličenju cara Mihaila Fjodoroviča.
Ovu dragocjenost u stilu kasne renesanse napravili su majstori iz Zapadne Europe.
Uz žezlo ide i deržava. I ona je napravljena u Zapadnoj Europi početkom 17. stoljeća.
U gornjem dijelu je ukrašena reljefima sa scenama iz života biblijskog cara Davida.
Deržavu krase krupni dragulji – dijamanti, smaragdi, rubini i safiri.
Lanac od zlata ima 88 alki.
Pripadao je prvom predstavniku dinastije Romanov, caru Mihailu Fjodoroviču.
Svaka alka ima utisnut natpis, a sve zajedno čine jedan tekst u kojem je, između ostalog, i molitva Presvetoj Trojici i kompletan spisak zemalja koje su tada pripadale Rusiji.
Dijamantni križ je napravljen 1662. godine u majstorskim ateljeima Kremlja.
Bio je dio carevih "velikih odora".
Unutar križa se nalazi manji križ koji se može skinuti.
Kada je 1682. godine umro car Fjodor Aleksejevič, koji nije imao djece, uslijed boljarskih intriga rusko su prijestolje privremeno dijelila njegova dva mlađa brata, Ivan i Petar.
15-godišnji Ivan, koji je bio "slaboga zdravlja i uma", na ceremoniji ustoličenja je dobio Monomahovu kapu (br. 1 na našem popisu), a za 10-godišnjeg Petra je napravljena slična, ništa manje dragocjena kopija.
Kremaljski majstori su za Ivana i Petra napravili i ovaj neobični dvojni tron od srebra.
U raskošnom, bogato ukrašenom tronu koji više nalikuje na paviljon u stilu baroka postoji i tajno treće "sjedište" s prozorčićem.
Ono je skriveno iza mjesta predviđenog za 10-godišnjeg cara Petra. To tajno mjesto je napravljeno za savjetnika.
Ova svečana kapa je pripadala caru Ivanu Aleksejeviču, bratu Petra Velikog.
Ivan Aleksejevič je vladao od 1682. do 1696. godine.
Zanimljivo je da je kapa napravljena u radionicama Kremlja od dragocjenosti i dijamanata prethodnih vladara.
Jedinstveni album "Državne insignije Moskovskog Carstva" posvećen riznicama Oružejne palače pojavio se u izdanju Muzeja Moskovskog Kremlja na engleskom jeziku.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu
