Sat povijesti za prvog čovjeka SAD-a: Je li Finska dio Rusije?

Spomenik ruskom caru Aleksandru II. u Helsinkiju

Spomenik ruskom caru Aleksandru II. u Helsinkiju

Legion media; Russia Beyond
Donald Trump pitao je li Finska dio Rusije?! Tako bar tvrdi njegov odmetnuti suradnik John Bolton. Bivši savjetnik za nacionalnu sigurnost SAD-a u svojoj zasad neobjavljenoj knjizi piše da je Trump toliko neinformiran da mu je jednom prilikom postavio čak i to pitanje. Evo kratke povijesti "zavisnosti" i nezavisnosti finske države.

Rusko Carstvo je zaposjelo teritorij Finske 1809. godine, a dotad je Finska preko šesto godina bila u sastavu Švedske. Dok su križari drugih europskih kraljevina pljačkali na Bliskom istoku, Švedska je izabrala drugi pravac za svoju ekspanziju i u 12. i 13. stoljećz osvojila zemlje finskih plemena.

Grb Finske od 1633. godine i karta Švedskog Carstva, 1747.

I sudarila se s Novgorodskog kneževinom koja je također imala svoje interese u regiji. No Stockholm je nakon brojnih okršaja zadržao teritorij Finske.

Gravura iz stare knjige o putovanju kroz Švedsku, Finsku i Laponiju, 1802.

Tijekom Sjevernog rata (1700.–1721.) ruska je vojska zauzela velike teritorije Finske. Švedska je izgubila status supersile, pa i zemlje na istočnoj obali Baltičkog mora. Međutim, Šveđani su zadržali teritorij Finske, izuzev pojedinih dijelova Karelije.

Petar I. ispred švedske tvrđave Noteburg u listopadu 1702. Alexander von Kotzebue

Finski rat (1808.–1809.), u Švedskoj poznat kao "najveća nacionalna katastrofa u povijesti švedske države", doveo je do toga da Finska u cijelosti pripadne Ruskom Carstvu. Švedska je tako izgubila trećinu svog teritorija i četvrtinu stanovništva.

Ranjeni švedski vojnik, Helene Schjerfbeck

Ruski car Aleksandar I. je iznenada zavladao velikim nepoznatim teritorijem koji su naseljavali protestanti. Nije zaboravio da su Finci u stanju voditi partizanski rat te je odlučio da pripajanje Finske mora biti izvedeno vrlo pažljivo. Tako je 1809. Velika kneževina Finska dobila široku autonomiju. Pod švedskom vladavinom Finci nikada nisu imali ništa nalik autonomiji. Dozvoljeno im je i da sačuvaju svoju religiju, prava i da žive po starim švedskim zakonima.

Car Aleksandar I. otvara prvu skupštinu predstavnika naroda Finske. 1809., Emanuel Thelning

Aleksandar I. je 1811. godine dao Finskoj i Viboršku guberniju na Karelijskoj prevlaci. Tako je tempirana bomba koja će eksplodirati kroz sto godina.

Drvosječe u Kareliji, Pekka Halonen, 1900.

Godinu dana kasnije prijestolnica Velike kneževine Finske umjesto Turkua (Åbo) postaje Helsinki, s obzirom na to da je bliže Sankt-Peterburgu i dalje od švedskog uticaja.

Helsinki, 1867.

U drugoj polovini 19. stoljeća kneževina Finska je stekla važne privilegije poput svog monetarnog sustava i svoje vojske. No uskoro se ruska politika prema Fincima drastično promenila. Počeo je proces rusifikacije, Finci gube vlast, a finska vojska je raspuštena 1901. godine da bi njezini vojnici ušli u sastav vojske Ruskog Carstva.

Finska marka, 1862.

Nezadovoljni Finci su sudjelovali u Prvoj ruskoj revoluciji 1905.–1907., pa je car Nikolaj II. bio prisiljen na ustupke. Finska je 1906. postala prva zemlja u Europi u kojoj su žene dobile pravo glasati i sudjelovati u radu parlamenta, a Finska je na međunarodnim sportskim natjecanjima nastupala pod svojom zastavom.

Prvo zasjedanje Finskog parlamenta, 1907.

Ubrzo nakon boljševičke revolucije finski parlament je proglasio nezavisnost, a Lenjinova priznala novu državu. Ali to nije spriječilo vojni konflikt. U Finskom građanskom ratu "bijeli" Finci su pobijedili "crvene" Fince (koje je podržavala Sovjetska Rusija) i dvije države su se konačno odvojile.

Finska Bijela garda

Posljednji međusobni konflikt se dogodio tijekom Drugog svjetskog rata, i sve zbog poklona cara Aleksandra I. Karelijska prevlaka i Viborg su bili ključni za obranu Lenjingrada. Nakon što je SSSR oduzeo ove teritorije u Zimskom ratu, Finska je sada bila na strani nacista u nadi da će ih povratiti. U poslijeratnom periodu dvije države odlučuju zakopati ratne sjekire i Finska postaje jedan od najmirnijih susjeda SSSR-a, a zatim i Rusije.

Laki tenk T-26 i GAZ-A kamioni sovjetske 7. armije na Karelijskoj prevlaci, prosinac 1939.

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:
Više

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće