Zašto su Finci posvetili svoje smrtonosno oružje sovjetskom ministru?

Zimski rat, ožujak 1940.

Zimski rat, ožujak 1940.

N. Smirnov/TASS
Šanse da regionalni rat između SSSR-a i Finske postane prekretnica u svjetskoj povijesti i da sukobi Sovjete s Britancima bile su velike. Russia Beyond piše o najzanimljivijim činjenicama povodom 78. obljetnice početka Zimskog rata (30. 11. 1939. - 13. 3. 1940.).

Prva masovna upotreba automatske puške

Sovjetska vojska u Zimskom ratu.

Zimski rat je bio prvi konflikt u kojem su masovno korištene automatske puške i u kojem su stekle veliku popularnost. Finski odredi na skijama su iz šume nenadano napadali sovjetsku vojsku puškama Suomi KP/-31 i momentalno nestajali.

Zabrinuto zbog ovakve učinkovitosti Finaca, sovjetsko rukovodstvo je počelo aktivno naoružavati svoje trupe automatima PPD-40 sa spremnikom od 71 metka. Promijenio se odnos prema automatima. Prije rata automat Degtjarjova nije bio jako cijenjen te se smatrao vrstom pomoćnog oružja policije.

Podrijetlo Molotovljevog koktela

Finski vojnik naoružan Molotovljevim koktelom.

Poznatu improviziranu zapaljivu bombu Molotovljev koktel Finci su učinkovito koristili protiv tenkova, a pretvorila se u važno oružje svih daljnjih konflikata i prosvjeda.

Kako je koktel postao Molotovljev? Sovjetski ministar vanjskih poslova Vjačeslav Molotov je tvrdio da sovjetske zračne snage nisu bombardirale Helsinki, već da su isporučile hranu gladnim Fincima. Finci su zbog toga sovjetsku bombu RRAB-3 nazvali "Molotovljeva košara za kruh" jer sadržavala je 60 manjih zapaljivih bombi. Tako je finska vojska i boce sa zapaljivom tekućinom nazvala "Molotovljev koktel".

Prema drugoj verziji, u početku se zapaljiva tekućina zvala "Koktel za Molotova", jer je sovjetski ministar prvog dana rata rekao da će već sutradan doputovati u Helsinki na ručak.

Trijumf snajperista

Simo Häyhä.

Iako su snajperisti bili vrlo aktivni u Prvom svjetskom i Španjolskom građanskom ratu, Zimski rat je postao pravo polje slave za njih. Finski snajperisti su priređivali pravi pakao za sovjetske trupe. Prvo bi iz zasjede eliminirali časnike, vozače i veziste te tako zaustavljali kolone, a vojska je postajala lak plijen za njih. Posebno su bile opasne takozvane "kukavice", snajperisti skriveni u razgranatim krošnjama drveća.

Najpoznatiji finski snajperist Simo Häyhä je usmrtio 259 sovjetskih vojnika. To je samo službeno potvrđen broj, a neslužbeno - 505.

Saveznici su zbog Finske mogli stupiti u rat protiv SSSR-a

Britanski laki bombarder Bristol Blenheim slijeće 25. veljače 1940. u Finsku.

Sve do napada Njemačke na Sovjetski Savez Velika Britanija i Francuska su smatrale da je Staljin Hitlerov saveznik, i da je rat protiv Sovjeta neizbježan. Tijekom Zimskog rata su Britanci i Francuzi naoružavali Fince i slali dobrovoljce.

Kada je sovjetska vojska slomila otpor finske vojske u veljači 1940., saveznici su se spremili za rat. Britanci i Francuzi su 5. veljače 1940. odlučili zatražiti od Švedske i Norveške da dopusti prolazak vojnih jedinica kroz njihove teritorije. I pored velikog pritiska, skandinavske zemlje su to odbile.

Francuski premijer Édouard Daladier je 2. ožujka najavio da je njegova zemlja spremna poslati 50 000 vojnika i 100 bombardera u Finsku. Britanija je odlučila poslati 50 bombardera. Ali dogovor o miru s Moskvom je potpisan 12. ožujka, pa su ovi planovi ostali nerealizirani.

Hitlerova fatalna pogreška

Karelijska prevlaka, veljača 1940.

Pobjeda nad Finskom nije bila tako laka kao što su svi u Europi i SSSR-u očekivali. Tri mjeseca ogorčenih borbi i veliki broj žrtava (ubijeno je preko 126 000 sovjetskih vojnika i 25 000 finskih), plus totalni neuspjeh planova da se od Finske napravi socijalistička država, ozbiljno su pokvarili ugled sovjetske vojske.

Sovjetsku vojsku su smatrali slabom jer navodno nije mogla pregaziti finske trupe, a Hitler je Crvenu armiju nazvao "glinenim kolosom bez glave". To što se sovjetska vojska pokazala nije iskazala u Zimskom ratu je još jedan razlog zašto su Nijemci smjelo krenuli u operaciju Barbarossa 1941. godine.

Ipak, i sovjetsko vojno rukovodstvo je naučilo neke lekcije iz Zimskog rata i moderniziralo i trupe i način ratovanja par godina prije njemačke invazije.

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:
Više

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće