Nadimci ruskih careva: Zašto je Ivan bio Grozni, a Nikolaj Krvavi?

1. Ivan Grozni – zbog osvajanja Kazanjskog kanata

Viktor Vasnjecov/Tretjakovska galerija

Epitet "grozni" ili, u točnijem prijevodu sa staroruskog, "snažan", "prijeteći", u 15. i 16. stoljeću nije imao negativnu konotaciju.

Veliki knez moskovski Ivan III. (1440.-1505.), osnivač moskovske države, bio je prvi ruski vladar kojeg su zvali Ivan Grozni. Međutim, s vremenom je zapamćen kao Ivan Veliki, dok se nadimak Ivan Grozni u drugoj polovini 16. stoljeća počeo odnositi na Ivana Vasiljeviča IV. (1530.-1584.), prvog ruskog cara. Prema navodima istraživača, najprije ga je tako počeo nazivati narod u pjesmama.

Ivan Vasiljevič je svoj čuveni nadimak, kojim se ističu njegove izuzetne vladarske sposobnosti, stekao poslije osvajanja Kazanjskog i Astrahanjskog kanata, muslimanskih zemalja na granici s Rusijom.

Kasnije se u ruskoj povijesti ovaj nadimak povezivao s njegovom navodnom surovošću.

2. Aleksej Mihajlovič Najtiši – zbog pobožnosti

Javna domena

Aleksej Mihajlovič (1629.-1676.) još uijvek se pamti po svom nadimku Tišajši (Najtiši), što je na staroruskom imalo značenje "najsmjerniji", "najpobožniji".

Zaista, ovaj car je bio poznat po strogom poštivanju rituala Ruske pravoslavne crkve. Postio je ponedeljkom, srijedom i petkom, svakodnevno je sate provodio u molitvi, redovito posjećivao samostane sa svojom obitelji i bogato darivao crkve i svećenstvo.

Također je imao vatreni temperament, radoznalu i inventivnu prirodu, što se nije kosilo s njegovom pobožnošću. Car Aleksej je bio prvi koji je Rusiju okrenuo prema Zapadu i postavio temelje za velike reforme koje će u zemlji uvesti njegov sin Petar Veliki.

3. Petar i Katarina – Veliki po odluci vlasti

Paul Delaroche/Kunsthalle Hamburg; Fjodor Rokotov/Tretjakovska galerija

Car Petar (1672.-1725.) je 22. listopada 1721. godine, poslije pobjede nad Švedskom u Velikom sjevernom ratu, postao prvi ruski car. Praviteljstvujušči Senat i Sveti Sinod svečano su caru dodijelili titulu i nadimak Veliki. Tada je Rusija postala carstvo.

Što se tiče Katarine II. (1729.-1796.), ona je nadimak Velika dobila od Sveruske zakonodavne komisije 1767. godine. Katarina se nije protivila tome da je zovu Velika, s obzirom na to da ju je to povezivalo s Petrom Velikim, vladarom koji je za nju bio uzor.

4. Aleksandar I. Blagoslovljeni – zbog pobjede nad Napoleonom

Stepan Ščukin

Praviteljstvujušči Senat Ruskog Carstva je 1814. godine caru Aleksandru I. (1777.-1825.) službeno dodijelio titulu "Blagoslovljeni". Ona mu je dodijeljena zbog pobjede nad Napoleonom Bonaparteom.

Iako u ratu 1812. godine Aleksandar nije bio glavni zapovjednik ruske vojske, već je tu dužnost povjerio najprije Mihailu Bogdanoviču Barclay de Tollyju, a zatim Mihailu Kutuzovu, narod je njega doživljavao kao pobjednika nad Napoleonom.

5. Aleksandar II. Osloboditelj – zbog oslobođenja Balkana, a ne zbog ukidanja kmetstva

Ivan Tjurin/Državni povijesni muzej

U Rusiji je kmetstvo ukinuto 1861. godine za vrijeme vladavine Aleksandra II. (1818.-1881.). To, međutim, nije bila popularna ni efikasna mjera, jer je seljake dovela u još gori položaj od prijašnjeg. Do kraja 70-ih godina 19. stoljeća zemlju su zahvatile pobune i teroristički napadi.

Rusija se 1877.-1878. borila protiv Osmanskog Carstva u ratu kako bi oslobodila balkanske zemlje (Bugarska, Srbija i Crna Gora). Rusija je odnijela pobjedu. Prema Berlinskom sporazumu iz 1878. godine, dio Bugarske, Crna Gora, Srbija i Rumunjska oslobođene su osmanske vlasti. Aleksandar II. je postao poznat kao Osloboditelj.

Tri godine kasnije Aleksandar II. je stradao u terorističkom napadu.

6. Aleksandar III. Mirotvorac – zato što tijekom svoje vladavine nije vodio ratove

Nikolaj Dmitrijev-Orenburgskij

Sin Aleksandra II., Aleksandar III. (1845.-1894.), naslijedio je prijestolje poslije jednog od najstrašnijih događaja u povijesti dinastije Romanov: atentata na njegovog oca. On je uveo tajnu policiju i konzervativne mjere kako bi smirio, kontrolirao i nasilno ugušio sve pobune.

Što se vanjske politike tiče, Aleksandar III. je odustao od prakse tajnih bilateralnih sporazuma s europskim zemljama s obzirom na to da su oni neminovno vodili do međunarodnih konflikta. Primjenjujući politiku nemiješanja u pitanja drugih zemalja, Aleksandar je sačuvao veliki broj ruskih života. Nadimak Mirotvorac dobio je tijekom posljednjih godina vladavine.

7. Nikolaj II. Krvavi – zbog surovosti

Earnest Lipgart

Poslije krunidbe Nikolaja (1868.-1918.) u Moskvi u svibnju 1896. godine trebala je biti održana narodna proslava. Ona se, međutim, pretvorila u tragediju, jer je u stampedu da bi primili carske poklone 1389 ljudi ostalo izgaženo i ugušeno. Ovaj događaj je kasnije prozvan Krvava nedelja, ali to nije bio razlog zbog kojeg je car zaradio svoj nadimak.

9. siječnja 1905. godine počela je revolucija u Rusiji. Carska garda je pucala na mirne demonstrante i ubila na desetke ljudi. Vladimir Lenjin je nakon toga cara Nikolaja prozvao Krvavi u svojim člancima i agitacijskim lecima. Ovaj nadimak su uz ime Nikolaja II. masovno koristili antimonarhistički povjesničari iz doba komunizma.

Pročitajte i: Kako je britanski kralj Đuro V. izdao posljednjeg ruskog cara?