Ledolomac "Jermak"
wikimedia.orgU veljači 1918. godine počela je operacija spašavanja brodova Baltičke flote. Plovila su prebacivana iz Revala (današnji Tallinn) i Helsingforsa (negdašnji naziv za Helsinki) u Kronstadt kako ih njemačke i finske trupe ne bi zarobile. Operacija je u povijesti upamćena kao Ledeni pohod brodova Baltičke flote.
Baltička flota je imala ogroman značaj u obrani Petrograda. Nijemci su je stoga htjeli uništiti i zauzeti Petrograd. Napade su planirali sa sjeverozapada, duž Finskog zaljeva, i jugozapada, preko Pskova.
Borbene mogućnosti Baltičke flote bile su ograničene, a posade uglavnom nekompletne. U mladoj sovjetskoj zemlji u tijeku je bilo raspuštanje stare i stvaranje mlade socijalističke crvene mornarice. Dio mornara je otišao kući, dok su drugi bili na kopnu.
Ledeno vrijeme je kompliciralo situaciju i nije dozvoljavalo da se brodovi odmah prebace iz Revala u Kronstadt. Donesena je odluka da se pošalju ledolomci kako bi pomogli da se plovila evakuiraju na drugu stranu Finskog zaljeva u Helsingfors. Kolegij Mornaričkog komesarijata je 17. veljače 1918. godine poslao naredbu i nekoliko je moćnih ledolomaca na čelu s "Jermakom" krenulo u Reval.
22. veljače je počela opća evakuacija. "Jermak" je u Helsingfors poveo prvu grupu brodova, dvije podmornice i dva transportna broda. Prilikom prelaska je izgubljena podmornica "Jedinorog", a nekoliko se brodova zaglavilo u ledu. Oni su uspjeli stići u Helsingfors tek početkom ožujka.
Posljednji su brodovi Reval napustili 25. veljače. Toga su dana u grad ušli Nijemci. Operacijom je rukovodio Aleksej Ščastni, zapravo zapovjednik Baltičke flote. Ali i u Helsingforsu brodovi nisu bili sigurni. U Finskoj je situacija postajala napeta, jačalo je antirusko raspoloženje. Postojala je stvarna opasnost zapljene Baltičke flote. Zato je sovjetsko zapovjedništvo donijelo odluku da prebaci brodove u Kronstadt. Tom je operacijom također rukovodio Aleksej Ščastni.
Četiri linijska broda i tri krstarice u pratnji dva ledolomca stigli su 17. ožujka u Kronstadt. 4. travnja je iz Helsingforsa isplovio još jedan odred Baltičke flote, dva bojna broda, dvije krstarice i dvije podmornice. U Kronstadt su stigli 10. travnja. Najveći brodovi flote izbjegli su zapljenu njemačkih trupa.
Kada je riječ o kapetanu prve klase Alekseju Mihajloviču Ščastnom, koji je rukovodio operacijom povlačenja Baltičke flote u Kronstadt, on je već 27. svibnja uhićen na temelju naredbe Trockog osobno zbog navodne kontrarevolucionarne aktivnosti. Po odluci revolucionarnog tribunala, strijeljan je 22. lipnja. Aleksej Ščastni rehabilitiran je tek 1995. godine.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu