Ledeni pohod: Kako su brodovi Baltičke flote spašeni od Nijemaca

U veljači 1918. godine počela je operacija spašavanja brodova Baltičke flote. Plovila su prebacivana iz Revala (današnji Tallinn) i Helsingforsa (negdašnji naziv za Helsinki) u Kronstadt kako ih njemačke i finske trupe ne bi zarobile. Operacija je u povijesti upamćena kao Ledeni pohod brodova Baltičke flote.

Baltička flota je imala ogroman značaj u obrani Petrograda. Nijemci su je stoga htjeli uništiti i zauzeti Petrograd. Napade su planirali sa sjeverozapada, duž Finskog zaljeva, i jugozapada, preko Pskova.

Borbene mogućnosti Baltičke flote bile su ograničene, a posade uglavnom nekompletne. U mladoj sovjetskoj zemlji u tijeku je bilo raspuštanje stare i stvaranje mlade socijalističke crvene mornarice. Dio mornara je otišao kući, dok su drugi bili na kopnu.

Ledeno vrijeme je kompliciralo situaciju i nije dozvoljavalo da se brodovi odmah prebace iz Revala u Kronstadt. Donesena je odluka da se pošalju ledolomci kako bi pomogli da se plovila evakuiraju na drugu stranu Finskog zaljeva u Helsingfors. Kolegij Mornaričkog komesarijata je 17. veljače 1918. godine poslao naredbu i nekoliko je moćnih ledolomaca na čelu s "Jermakom" krenulo u Reval.

22. veljače je počela opća evakuacija. "Jermak" je u Helsingfors poveo prvu grupu brodova, dvije podmornice i dva transportna broda. Prilikom prelaska je izgubljena podmornica "Jedinorog", a nekoliko se brodova zaglavilo u ledu. Oni su uspjeli stići u Helsingfors tek početkom ožujka.

Posljednji su brodovi Reval napustili 25. veljače. Toga su dana u grad ušli Nijemci. Operacijom je rukovodio Aleksej Ščastni, zapravo zapovjednik Baltičke flote. Ali i u Helsingforsu brodovi nisu bili sigurni. U Finskoj je situacija postajala napeta, jačalo je antirusko raspoloženje. Postojala je stvarna opasnost zapljene Baltičke flote. Zato je sovjetsko zapovjedništvo donijelo odluku da prebaci brodove u Kronstadt. Tom je operacijom također rukovodio Aleksej Ščastni.

Četiri linijska broda i tri krstarice u pratnji dva ledolomca stigli su 17. ožujka u Kronstadt. 4. travnja je iz Helsingforsa isplovio još jedan odred Baltičke flote, dva bojna broda, dvije krstarice i dvije podmornice. U Kronstadt su stigli 10. travnja. Najveći brodovi flote izbjegli su zapljenu njemačkih trupa.

Kada je riječ o kapetanu prve klase Alekseju Mihajloviču Ščastnom, koji je rukovodio operacijom povlačenja Baltičke flote u Kronstadt, on je već 27. svibnja uhićen na temelju naredbe Trockog osobno zbog navodne kontrarevolucionarne aktivnosti. Po odluci revolucionarnog tribunala, strijeljan je 22. lipnja. Aleksej Ščastni rehabilitiran je tek 1995. godine.