Kako je Rusija pomogla Iranu da formira svoju kozačku vojsku

Cijela Europa se bojala surovih bradatih konjanika, naoružanih kopljima i sabljama. Kozaci su bili poznati po neukrotivoj naravi i izvanrednim ratničkim vještinama, i kao takvi su postali neodvojivi dio opće predodžbe o Rusiji.

Mnoge zemlje su zavidjele Ruskom Carstvu na kozačkoj konjici te su željele imati nešto slično u svojoj vojsci. Jedna zemlja se čak i obratila Rusiji s molbom za pomoć u formiranju takve vojne formacije. To je bio Iran, koji se do 1935. godine zvao Perzija.

Faktor ruskog utjecaja u Iranu

Iran, oko 1873. godine: Nasrudin-šah Kadžar, vladar Perzije, za vrijeme svjetske izložbe u Beču.

Getty Images

Perzijski vladar Nasrudin-šah Kadžar prvi je put vidio kozake 1878. godine, kada je doputovao u posjet Jerevanu. Bio je fasciniran majstorskim rukovanjem oružjem i držanjem takozvanih terskih kozaka koji su živjeli na području Kavkaza.

Zagrijavši se za ideju da u svojoj zemlji stvori nešto slično, šah se obratio lokalnim vlastima s molbom da mu pošalju časnike radi formiranja konjičkog odreda. Ta je njegova molba stigla do cara Aleksandra II., a ovaj je bez odlaganja dao svoju suglasnost.

Ruskom caru nije trebalo mnogo vremena da donese takvu odluku. Tada je bila u jeku takozvana Velika igra između Rusije i Britanije za raspodjelu zona utjecaja u Aziji. Perzija je u igi bila važan faktor, a šah je sam Rusima pružio mogućnost da ojačaju svoje pozicije u toj zemlji, tako da njegovu molbu nije bilo moguće odbiti.

U Iran je poslan potpukovnik Aleksej Domontovič s trojicom časnika i petoricom dočasnika Terske kozačke vojske.

Perzijska kozačka brigada

Perzijski kozaci, između 1876. i 1933

Muzej u Brooklynu

"Brigada Njegovog Veličanstva šaha" formirana je 1880. godine. Sastojala se od Perzijanaca i imala je samo 200 sabalja. Perzijski kozaci su nosili uniformu terske i kubanjske kozačke vojske s lokalnim obilježjima.

Na čelu brigade je bio časnik ruskog glavnog stožera, najbliži šahov savjetnik koji se podčinjavao samo njemu i premijeru. Imao je visoki čin serdara, koji se često tretirao kao viši od generalskog čina. Šah mu je dodijelio počasni Orden Lava i Sunca "Timsal" sa svojim portretom i dijamantima. Serdar ga je nosio na prsima. Vladar se nikada nije miješao u unutarnja pitanja brigade - u potpunosti se oslanjao na mišljenje njezinog zapovjednika.

Perzijska vojska, 1907. Odjeljenje Perzijske kozačke brigade na paradi.

Global Look Press

S vremenom je brigada postala brojnija, a njezina struktura složenija. U okviru brigade je formiran pješadijski bataljun, a također i artiljerijska baterija. Kada su postigli odgovarajuću borbenu spremnost, perzijski kozaci su dobili zaduženje da osiguravaju šaha i visoke dužnosnike. Pored toga, bili su zaduženi za osiguranje ministarstava, diplomatskih predstavništava i banaka, sudjelovali su u ubiranju poreza i suzbijanju svih vrsta nereda.

U povijesti brigade bilo je i uspona i padova. Šahovi su se smjenjivali na vlasti, jedni su gubili interes za nju, drugi su je namjeravali ugasiti, a treći su je zasipali izobiljem. Brigada je jednim dijelom financirana i iz Rusije.

Pogubljenje revolucionara u Tabrizu za vrijeme ruske intervencije 1911.

Javna domena

Početkom 20. stoljeća kozačka brigada je bila najubojitija jedinica iranske vojske te je imala najbolji mogući tretman. "Kada sam došao u brigadu 1914. godine, zatekao sam u njoj dobre građevine koje su imale sve što je potrebno. Zapovjednik brigade je imao vrlo lijepu kuću, a uz nju su bili i lijepi stanovi za ruske instruktore, dobro namješteni i opremljeni", sjećao se konjički kapetan druge klase Leonid Visocki, koji je u Iran upućen kao instruktor za konjicu.

Pri brigadi je osnovana čak i vojna škola (kadetski korpus) u kojoj se obuka izvodila uglavnom na ruskom jeziku, dok je samo iz određenih predmeta (iz perzijske književnosti, na primjer) nastava držana na farsiju. Diplomci odgajani u ruskom duhu i sa znanjem ruskog jezika po završetku obuke su postajali časnici.

Uspjeh ruske obavještajne službe

Vojni novinar i povjesničar specijalnih službi Mihail Boltunov smatra da je osnivanje i razvoj Perzijske kozačke brigade pod rukovodstvom ruskih časnika bila jedna od najbolje organiziranih i najproduktivnijih specijalnih operacija ruske vojne obavještajne službe u drugoj polovici 19. stoljeća (Mihail Boltunov, "Razvedka 'pod krišej' . Iz istorii specslužbi". Moskva, 2015.).

Vladimir Andrejevič Kosogovski (1857.-1918.), general-lajtnant, zapovjednik Perzijske kozačke brigade.

Javna domena

Vladimir Kosogovski je zapovijedao brigadom od 1894. do 1903. i za to je vrijeme ruskom glavnom stožeru poslao ogromnu količinu obavještajnih podataka strateškog, vojnog i ekonomskog karaktera. Na tako je visokoj funkciji on bio dobro upoznat sa svim događanjima u iranskim političkim krugovima.

Kosogovski je detaljno i pažljivo opisao potencijalni put kojim je ruska vojska u to vrijeme mogla stići do Indije preko teritorija Irana. Opisao je sve detalje tog puta, tj. mjesta pogodna za forsiranje rijeka, za opskrbu trupa, itd.

On je u Sankt-Peterburg slao čak i izvještaje s podacima o tehnologijama uzgoja dudova svilca i proizvodnji svile, a također o sustavu vodovoda i kanalizacije u glavnom gradu Irana.

Neslavan kraj

Perzijska kozačka brigada u Tabrizu, travanj 1909.

Javna domena

Perzijska kozačka brigada je početkom 20. stoljeća sudjelovala u važnim događajima u povijesti Irana i bila je siguran oslonac vladajućeg režima. Zahvaljujući njoj je Muhamed Ali-šah u Ustavnoj revoluciji 1908. godine sačuvao svoj život i ostao na vlasti, izašavši kao pobjednik iz konflikta s Medžlisom.

Na bazi kozačke brigade 1916. godine je stvorena divizija, no već je 1917. godine u Rusiji izbila revolucija i sve su veze s ruskim kozacima prekinute.

Jedno vrijeme je divizija korištena za sprječavanje prodora sovjetskih trupa u sjeverni Iran. Već 1921. godine je otpušteno svih 120 ruskih časnika, a divizija je rasformirana. Pa ipak, perzijski kozaci koje su obučili ruski stručnjaci i dalje su u Iranu tretirani kao vojna elita i ubrzo su postali okosnica novoformirane iranske vojske.