Kako je Rusija pet puta (nehotice) pridonijela jačanju Amerike

Dvije svjetske sile nikada nisu bile pretjerano bliske, no u više je navrata tijekom povijesti potez Rusije posredno ili neposredno izazvao velike promjene u Sjedinjenim Američkim Državama - i to promjene bez kojih Amerika ne bi tako lako stekla status supersile.

Kako stvari stoje u studenom 2019. godine, odnosi Moskve i Washingtona su i dalje u opadanju. Rekordno niska razina tih odnosa rezultat je tužne tendencije tijekom proteklog desetljeća, pune špijunskih afera i uzajamnih optužbi za miješanje u unutarnju političku situaciju, poslije diplomatskih postupaka po principu "oko za oko"... Tu je i prekid 30-godišnjeg sporazuma o nuklearnom oružju, i još mnogo toga!

Teško je fokusirati se na pozitivne trenutke u kontekstu izjave koju je ovog ljeta dao zamjenik ministra vanjskih poslova RF Sergej Rjabkov da su rusko-američki odnosi "gori nego u doba Hladnog rata". Ali te trenutke ne treba niti zaboravljati. Nije povijest bilateralnih odnosa dviju sila baš tako mračna. Bilo je u njoj i trenutaka prijateljstva, uzajamne pomoći i suradnje.

Ovo su situacije u kojima je Rusija (ili SSSR) namjerno ili nehotice pomogla Sjedinjenim Američkim Državama.

Pružanje potpore Sjeveru u Građanskom ratu

Posada ruske fregate

Pojedini Amerikanci na jugu SAD-a još uvijek s vremena na vrijeme rado mašu ratnim barjacima Konfederacije, tako da vjerojatno neće svatko u Americi biti zahvalan za tu potporu. A oni koji vjeruju da je Unija bila na pravoj strani u ovom povijesnom događaju mogli bi stvarno biti zahvalni!

Naime, Rusko Carstvo je pružilo službenu potporu vladi Abrahama Lincolna 1862. godine (ona je, pored Švicarske, bila jedina europska država koja je to učinila). "Rusija prije svega želi očuvanje Američke unije kao jedinstvene nedjeljive nacije", napisao je ministar vanjskih poslova Rusije Aleksandar Gorčakov tajniku američkog veleposlanstva. Štoviše, Rusija je poslala dvije flote s po šest ratnih brodova da patroliraju u vodama blizu New Yorka i San Francisca.

Rusi su, naravno, gledali svoje interese. Tijekom 1860-ih je na pomolu bio novi europski rat, tako da je Amerika mogla poslužiti kao uporište za napad na prekooceanske teritorije koji su pripadali Francuskoj i Velikoj Britaniji. Bilo kako bilo, ruski ratni brodovi su pomogli Uniji da sačuva sigurnost svojih gradova. Danas ovaj slučaj zvuči kao nekakva bajka.

Pročitajte ovdje našu priču o pomoći koju je Rusija pružila Abrahamu Lincolnu.

Prodaja Aljaske

Dokument o kupnji Aljaske od Rusije za 7 200 000 u Riggsovoj banci.

Aljaska je za Amerikance bila prava zlatna žila, i u doslovnom i u prenesenom smislu. Naime, Sjedinjene Države su 1867. kupile Aljasku od Rusije za tričavih 7,2 milijuna dolara da bi nakon samo 25 godina, kao Rusiji za pakost, otkrili tamo ogromne rezerve zlata. Zlatna groznica u Klondikeu krajem 19. i početkom 20. stoljeća donijela je američkoj ekonomiji stotine milijuna dolara.

Zašto smo mi prodali Aljasku Washingtonu? Duga je to priča, ali evo ukratko: bilo je previše skupo i komplicirano kontrolirati teritorij koji je toliko daleko od Moskve. Pored toga, Rusija je mislila da je to područje siromašno prirodnim resursima, tako da je prodaja Aljaske tada djelovala kao dobra ideja... Tako je Amerika dobila svoju 49. državu, najveću, najhladniju i najvažniju na Arktiku.

Ovdje je detaljno opisana kupovina Aljaske.

Slanje imigranata

Obitelj ruskih emigranata na pristaništu otoka Ellis.

Istinu govoreći, u tom smislu Amerika treba biti zahvalna gotovo svakoj zemlji na svijetu. S druge strane, to nije nešto čime se Rusija može ponositi, jer su njezini sinovi i kćeri, koje je ona izgubila u strašnom kaosu i krvoproliću 20. stoljeća, uvelike obogatili američku znanost i kulturu.

Najprije su tisuće ljudi otišle zbog pogroma Židova krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Oni su se skrasili u Americi i tamo osnovali obitelji i rađali djecu. Tako je Amerika dobila, primjerice, Stevena Spielberga. Tako su na svijet došli i Bob Dylan, Harrison Ford, David Duchovny i Gwyneth Paltrow. Svi su oni, kao i mnogi drugi, potomci židovskih imigranata iz Ruskog Carstva.

Drugo, čim su boljševici uzurpirali vlast kad je izbila revolucija 1917. godine, SAD i Europu je zapljusnuo val ruskih imigranata koji nisu mogli podnijeti život u crvenom režimu. Među njima su bili pisac Vladimir Nabokov ("Lolita"), inženjer Vladimir Zvorikin (jedan od onih koji su stvorili televizor), konstruktor Igor Sikorski (konstruirao je najbolje zrakoplove i helikoptere svoga doba), skladatelj Sergej Rahmanjinov i mnogi drugi.

Naravno, svim tim imigrantima je nedostajala domovina, no svi su oni prihvatili Ameriku s njezinim vrijednostima i mogućnostima. "Zemlja je svuda tvrda. Ja preporučujem SAD", napisao je imigrant Josif Brodski baletanu Mihailu Barišnjikovim, također imigrantu. Barišnjikov se očito složio s tom tvrdnjom i podnio molbu za dobivanje američkog državljanstva.

Doprinos pobjedi u Drugom svjetskom ratu

Veliki domovinski rat 1941.-1945. protiv nacističke Njemačke. Saveznički konvoj stiže u Murmansk na sjeveru Rusije.

Saveznici u Drugom svjetskom ratu bili su prije rata u prilično lošim odnosima, ali su se, suočeni s apsolutnim zlom u vidu nacističke Njemačke, udružili u borbi za budućnost cijelog čovječanstva. Nema sumnje da su vrijedni pažnje napori svake zemlje koja se suprotstavila nacistima ili militarističkom Japanu, ali isto tako nema sumnje da je SSSR imao najviše gubitaka (26,6 milijuna ljudi po službenoj statistici, dok su Amerikanci izgubili 405 000 vojnika).

Što bi se dogodilo da SSSR nije ratovao protiv Njemačke? Čak i ako bi Velika Britanija, SAD i njihovi saveznici nekako uspjeli pobijediti Nijemce, teško je i zamisliti koliko bi ih ta pobjeda koštala. Eto zašto se Rusi toliko ljute kada čuju da netko podcjenjuje sovjetski doprinos pobjedi u Drugom svjetskom ratu.

Izazov u Hladnom ratu

Sjedinjene Države su postale svjetska supersila upravo u vrijeme konfrontacije sa SSSR-om, koja je trajala od 1940-ih do 1980-ih. Utrka u nuklearnom naoružavanju vjerojatno je čitavo čovječanstvo dovela u opasnost, i to najveću u cijeloj njegovoj povijesti, no uspjeh Sovjetskog Saveza je bio izazov za Amerikance da napreduju u svakom pogledu - vojnom, ekonomskom, kulturnom i znanstvenom. Čak i kad odgovaraju na pitanje "Zašto je stvorena NASA?", američki astronauti odgovaraju: "Da pobijedimo Ruse!" I zaista je tako, jer je utrka za svemir potaknula težnju čovječanstva da istražuje svemir.

Pored toga, opasnost s Istoka je primorala zapadne kapistalističke (uglavnom europske) zemlje da se ujedine iza sigurnosnog štita. Washington je sa svojim ogromnim vojnim potencijalom odigrao ulogu tog štita formiravši blok NATO. Nakon raspada SSSR-a i njegovog socijalističkog bloka, NATO je zapao u egzistencijalnu krizu. Danas, kada nema očiglednog neprijatelja, ovaj vojni blok sve više gubi na značaju i sve je teže opravdati njegovo postojanje dok lideri njegovih članica raspravljaju tko je kome koliko dužan. Zapad i danas ponekad prikazuje Rusiju kao apsolutno zlo, a možda su to zapravo samo nostalgija i žaljenje za dobrim starim vremenima!

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće