Ruski mornari – jedan dio vojno-pomorske ekspedicije poslane u SAD sredinom 1863. /
Getty ImagesGrađanski rat u Americi je završen prije više od 150 godina, no ta je tema još uvijek izvor nesuglasica. Najnoviji primjer su nedavni događaji u Charlottesvilleu (Virginia) gdje su neslaganja po pitanju uklanjanja spomenika podignutog u čast Konfederacije imala veliki odjek u javnosti i 13. kolovoza dovela do nasilja i smrti.
Nema sumnje da je građanski rat bio prekretnica u američkoj povijesti. Ruski vladari su živjeli daleko od poprišta ovog rata, ali su pomno pratili događaje i na kraju odigrali malu, ali važnu ulogu koja je u znatnoj mjeri doprinijela pobjedi Sjevera.
Od početka rata Rusija je izrazila punu podršku vladi Abrahama Lincolna, tvrdeći da je to jedina legitimna vlast na američkom tlu.
"Rusija želi prije svega podržati Američku uniju kao jednu nedjeljivu zemlju", napisao je ministar vanjskih poslova Aleksandar Gorčakov 1862. godine Bayardu Tayloru, tajniku američkog veleposlanstva u Sankt-Peterburgu.
Od ostalih europskih zemalja samo je Švicarska tako snažno podržala Uniju. Što se tiče dviju vodećih snaga u Europi - Velike Britanije i Francuske - njihovi čelnici razmotrili su mogućnost intervencije na strani Konfederacije, ali su kasnije odustali od te ideje i ostali neutralni.
U spomenutom pismu Tayloru Gorčakov je spomenuo da je njegova zemlja dobila poziv da se pridruži koaliciji koja će vjerojatno podržati Konfederaciju, ali je taj predlog odbila bez dvojbi.
Ruski ratni brodovi u New Yorku. Crtež je objavio američki politički časopis "Harper's Weekly" u listopadu 1863. / Izvor: Arhiva
Uloga Rusije u Američkom građanskom ratu nije se svodila samo na izražavanje diplomatske podrške. U rujnu 1863. godine ruska flota od 6 ratnih brodova otplovila je na istočnu obalu Sjeverne Amerike i tamo ostala sedam mjeseci. Brodovi su bili bazirani u New Yorku i patrolirali su u okolini. Slično je bilo i na zapadnoj obali gdje je ruska flotila od šest ratnih brodova doplovila u San Francisco. Tako je Rusija pomogla u sprečavanju iznenadnih napada južnjaka na ove luke koje su bile izuzetno važne za Uniju.
I građani i vlasti Unije su priredili topao prijem ruskoj flotili. Suvremenici svjedoče da su Amerikanci nastojali vidjeti ruske mornare i časnike te ih pozvati na bankete i proslave.
"Rusija je poslala flotu u američke vode kako bi izrazila svoju naklonost Uniji", napisao je s entuzijazmom američki povjesničar James Callahan 1908. godine. Kasnije su, međutim, povjesničari saznali da nije sve bilo baš tako jednostavno.
Rusija nije bila preterano zabrinuta zbog konflikta u Americi, premda je Aleksandar II. bio poznat po ukidanju kmetstva 1861. godine, tj. dvije godine prije nego što je Lincoln ukinuo ropstvo. Kako je u svome članku objasnio Nikolaj Bolhovitinov, Rusija je podržala Sjever iz pragmatičnih pobuda.
Druga polovia 19. stoljeća bila je teško vrijeme za Rusiju s gledišta međunarodnih odnosa. Par godina nakon poraza u Krimskom ratu (1853.-1856.) od Velike Britanije, Francuske i Osmanskog Carstva Rusija se suočila s novim iskušenjima. Naime, 1863. godine je izbio ustanak na području bivše Poljsko-Litavske Unije koja je bila pod ruskom vlašću.
Inspirirani nedavnim vojnim porazom Rusije, Poljaci su pokušali povratiti svoju nezavisnost, a Velika Britanija i Francuska su razmatrale mogućnost intervencije na strani Poljske. Bolhovitinov naglašava da je prebacivanje dijela ruske flote u Ameriku moglo biti od koristi u slučaju rata s europskim silama. Bazirani u neutralnim lukama, ruski vojni brodovi bi lakše mogli napasti britanske i francuske brodove i u Atlantskom i Tihom oceanu. Ispostavilo se, međutim, da to nije bilo nužno jer Velika Britanija i Francuska nisu podržale Poljake. Rusija je ugušila poljski ustanak.
Posada ruske fregate "Oslablja" u Alexandriji (Virginia) 1863. godine za vrijeme Američkog građanskog rata. / Izvor: Getty Images
Istraživanje ruskih državnih arhiva potvrđuje Bolhovitinovljevo gledište da je Rusija podržala SAD iz pragmatičnih, a ne ideoloških pobuda. Ta činjenica ne umanjuje veliku važnost koju je spomenuta suradnja imala za Uniju.
Unija nije morala brinuti za sigurnost obalnih voda, i ta okolnost je pomogla Sjeveru da pobijedi u građanskom ratu. Nije teško pretpostaviti da bi strateške luke New Yorka i San Francisxa bez ruskih ratnih brodova bile napadnute i ozbiljno oštećene, što bi bio suviše jak udarac za vojnu ekonomiju Unije i moral njezinih vojnika.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu
