Rjurikoviči: Odakle je došla i kako je nestala prva ruska vladajuća dinastija?

1. Tko je osnovao rusku državu?

Najvjerojatnije su to bili Varjazi, koji se u ruskom ljetopisu iz 12. stoljeću nazivaju "Rusi". Prema ljetopisu, Rjurik (koji je živio do 879. godine) je bio varjaški knez kojeg su Finci i istočni Slaveni 862. godine pozvali u sjeverozapadne zemlje.

I ne bi među njima pravde, i ustade rod na rod, i bijahu među njima svađe, i ratovati stadoše jedni s drugima. I rekoše sami sebi: "Potražit ćemo sebi kneza koji bi vladao nama, i sudio po pravdi. I iđahu preko mora ka Varjazima, ka Rusima. Ovi se Varjazi, naime, nazivahu Rusi, kao što se drugi zovu Švedi, a drugi pak - Normani i Angli, a još drugi - Goti; tako i ovi. Kazaše Rusima Čudi, Slaveni i Kriviči: "Zemlja je naša velika i bogata, a reda u njoj nema. Dođite knezovati i vladati nama."

Povijest minulih godina (Nestorov ljetopis), Rusija, 12. stoljeće

Zajedno s Rjurikom došli su i njegovi saveznici (ljetopis ih naziva braćom) Sineus i Truvor. Oni su se ustoličili sa svojom pratnjom u gradovima Ladogi i Novgorodu (Rjurik), Bijelo Jezero (Sineus) i Izborsku (Truvor). Ova povijesna prekretnica, poznata i kao "pozivanje Varjaga", označila je početak ruske države. Truvor i Sineus su umrli ubrzo nakon uspostave svoje vlasti, a Rjurik je zatim preuzeo njihovu zemlju. Rjurikovi nasljednici, počevši od sina Igora (878.-945.), nastavili su Rjurikovu lozu i bili poznati kao Rjurikoviči.

2. Koliko je bilo Rjurikoviča?

Nekoliko stotina. Međutim, točan broj se ne može odrediti zbog nedostatka povijesnih izvora. Najpreglednije obiteljsko stablo Rjurikoviča možete pogledati ovdje.

U 11. stoljeću dinastija se proširila i rod se razgranao na manje ogranke. Mnogi kneževi su vladali u stotinama gradova diljem Rusije, stvarajući tako feudalnu podjelu zemlje. U to doba dinastija je imala pet velikih ogranaka.

3. Koliko dugo su vladali Rusijom?

Vladali su 748 godina: od 862. godine, kada su pozvani Rjurik i njegova braća, pa sve do 1610. godine, kada je s vlasti svrgnut posljednji car dinastije Rjurikovič, Vasilij IV. (Vasilij Šujski).

4. Tko su bili najpoznatiji Rjurikoviči?

• Vladimir Veliki, krstitelj Rusije
• Jaroslav Mudri, koji je uveo prvi ruski zakonik "Ruska pravda"
• Vladimir Monomah, ujedinitelj Kijevske Rusije
• Jurij Dolgoruki, osnivač Moskve
• Aleksandar Nevski, pobjednik Teutonskog viteškog reda
• Ivan I. Moskovski (Ivan Kalita), koji je počeo ujedinjenje zemlje pod Moskvom
• Dmitrij Donski, koji je porazio Zlatnu hordu u Kulikovskoj bitci
• Ivan III. Veliki, prvi Veliki moskovski knez
• Ivan IV. Grozni, prvi ruski car

5. Kada i zašto je okončana vladavina Rjurikoviča?

Vasilij Šujski (1552.-1612.) je bio posljednji car iz dinastije Rjurikoviča koji je vladao Rusijom od 1606. godine, kada je ubijen Lažni Dmitrij. Šujski je pripadao suzdaljskoj grani Rjurikoviča.

Vladao je četiri godine, ali nikad nije bio sveopće priznat. Čak je i u Moskvi imao malo ili nimalo vlasti. 1610. godine su ga s vlasti zbacili kneževi Vorotinski i Mstislavski. Šujski je prisilno zamonašen. Umro dvije godine kasnije u Poljskoj.

6. Jesu li Rjurikoviči i Romanovi u srodstvu?

Da, jedan predak Romanovih bio je Rjurikovič. Bio je to Fjodor Koška, koji je umro 1407. Njegov potomak Roman Zaharin-Koškin bio je začetnik roda.

7. Koliko Rjurikoviča je preostalo nakon što su Romanovi došli na vlast? Što su oni radili?

Rjurikoviči su izgubili pravo na prijestolje, jer je Mihaila Fjodoroviča (1596.-1645.), prvog vladara iz dinastije Romanov, 1613. godine izabrao Zemski sabor (skupština staleža u Moskovskom Carstvu u 16. i 17. stoljeću). Tako da su Romanovi na vlast došli zakonskim putem.

Rjurikoviči su, ipak, i dalje bili poštovani. Zadržali su sve svoje kneževske titule čak i nakon reformi Petra Velikog. Na početku 18. stoljeća bilo je 47 ruskih kneževskih dinastija, a većina je njih vukla porijeklo od Rjurikoviča. Do 80-ih godina 19. stoljeća ostalo je njih 36. Bili su aktivni u različitim društvenim sferama, ali uglavnom su bili državni činovnici ili časnici vojske.

Danas na tisuće ljudi nosi gene Rjurikoviča. Nikita Lobanov-Rostovski (rođen 6. siječnja 1935.), stručnjak za genealogiju i kolekcionar, danas je jedan od najpoznatijih potomaka Rjurikoviča.

Ruski profesor fizike Andrej Gagarin (1934.-2011.) bio je također poznati potomak dinastije Rjurikoviča. Ženio se tri puta i imao dvije kćeri i sina. Knez Dmitrij Šahovski (rođen 1934.), profesor filologije, još je jedan Rjurikovič. Živi u Parizu.