Černobil NIJE Rusija: Lekcija iz zemljopisa

1. Gdje se katastrofa dogodila?

Dekontaminacija zgrada nuklearne elektrane u Černobilu

Igor Kostin/Sputnik

Černobilska katastrofa se dogodila 26. travnja 1986. godine u nuklearnom reaktoru u Černobilskoj nuklearnoj elektrani u blizini grada Pripjata. Ovo mjesto se sada nalazi u Ukrajini, no 1986. godine je još uvijek bilo dio SSSR-a. No glavni razlog zbog kojeg je katastrofa u Černobilu povezana s Rusijom jest činjenica da je onečišćenje nakon eksplozije utjecalo na velika područja i stanovništvo Rusije, Ukrajine, Bjelorusije i drugih sovjetskih republika.

2. Koja su područja evakuirana i kada?

Dekontaminacija automobila koji izlazi iz regije katastrofe

Vitalij Ankov/Sputnik

Vlasti su nekoliko dana nesreću držale u tajnosti u strahu od masovne panike. U međuvremenu se zagađenje dramatično proširilo. U roku od 36 nakon nesreće, Pripjat, grad najbliži reaktoru, započeo je s evakuacijom svojih građana. Ljudi su išli pješice i kamionima, sa svojom djecom i osobnim stvarima, lagano odjeveni zbog toplog vremena. To je, međutim, za njihovo zdravlje bilo smrtonosno. Još uvijek nije poznat čak ni približan broj ljudi pogođenih štetnim dozama zračenja.

U sljedećim su danima nakon katastrofe ljudi koji su živjeli u radijusu od 10 kilometara evakuirani; područje je ubrzo nakon toga prošireno na 30 kilometara.

Kijev, Ukrajinska republika, SSSR, 1. svibnja 1986.

Vladimir Samohocki/TASS

Središnje sovjetske novinske agencije su konačno 28. travnja 1986. izvijestile o nesreći, no nisu izdale jasne upute o tome kako ljudi mogu izbjeći kontaminaciju i zaštititi se od nuklearnih padalina. Na sovjetski je praznik 1. svibnja u Kijevu održan veliki prosvjed. Vladimir Ščerbicki, vođa Komunističke partije Ukrajine, također je prisustvovao prosvjedu sa svojom ženom i djecom - iako je već zna koliko je cijela stvar opasna, nije mogao ne poslušati naredbe Moskve.

3. Koja su područja pogođena?

Karta s prikazom onečišćenih područja

Sting/Wikipedia.org

Nakon eksplozije je u atmosferu ispušteno do 50 tona radioaktivnog materijala. Oblak je prešao preko europskog dijela SSSR-a, a zatim preko istočne Europe, Skandinavije, Velike Britanije i istočnih dijelova SAD-a. Međutim, najviše su pogođena područja Bjelorusije i Ukrajine. Bilo je glasina da su Sovjeti, da bi zaustavili oblak onečišćenja koji se kretao prema Moskvi, poslali zrakoplove koji su uzrokovali oborine iznad područja Bjelorusije kako bi isprali radioaktivne čestice na slabo naseljena područja Bjelorusije prije nego što oblak stigne do središnje Rusije. Šteta prouzročena ovom odlukom također nije procijenjena.

Eksplozija je zagadila 200 000 km područja izotopima uranija i plutonija, jodom 131, cezijem i stroncijem 90 - radioaktivnim elementima štetnima za ljudsko zdravlje.

4. Koje su bile dugoročne posljedice?

Vuk u šumi u Černobilu, travanj 2012.

AP

Nakon katastrofe je iz poljoprivrede i ruralnog gospodarstva isključeno oko 5 milijuna hektara zemljišta. Do 2011. godine je otprilike trećina tog zemljišta obnovljena i od tada se vratila u poljoprivrednu djelatnost.

Zona isključenja u radijusu od 30 kilometara je nakon katastrofe proglašena trajnom. Ona se prostire na oko 2600 km2. Grad Černobil je njezin epicentar. Unutar zone oko 5000 ljudi kontinuirano radi na likvidaciji posljedica katastrofe. Većina njih živi u obližnjem gradu Slavutiču. Više od 300 ljudi dobrovoljno živi u toj zoni. Različite vrste životinja, riba i ptica i dalje nastanjuju zonu.

No zagađeni se teritorij proteže dalje od zone isključenja. U devedesetim je godinama više sela i gradova depopulirano zbog zagađenja. 

Pas lutalica izvan novog ograđenog prostora koji pokriva devastirani reaktor broj četiri u nuklearnoj elektrani u Černobilu. 18. kolovoza 2017.

Getty Images

Černobilski radijacijski i ekološki rezervat biosfere je stvoren 26. travnja 2016. u cilju daljnjeg smanjenja posljedica katastrofe i očuvanja i obnove preostalih prirodnih bogatstava. Službeno područje rezervata je veliko oko 227 hektara.