1905. godina na razglednicama ruskih revolucionara

"Pozdrav s barikada", Tobie Mathew (Four Corners Books)

1905. godine je počeo prvi ruski radnički štrajk s pokretom liberalne oporbe. Prethodno su porazi u rusko-japanskom ratu okrenuli javno mnijenje protiv vlasti. Tijekom tjedan dana početkom siječnja 120 000 radnika u Sankt-Peterburgu započelo je štrajk. 9. siječnja 100 000 ljudi okupilo se na trgu ispred Zimskog dvorca noseći u rukama ikone i carske portrete. Ali carska vojska je otvorila vatru na štrajkaše, ubivši 130 i ranivši nekoliko stotina ljudi. Ovaj sudbonosni dan poznat je kao "Krvava nedjelja".

Kao reakcija na ovaj masakr na demonstracije je samo tijekom siječnja izašlo preko 400 000 ljudi svih društvenih klasa. Širom zemlje su osnovani sindikati, kao i unija za žensku ravnopravnost. Na oštru reakciju cara odgovor je bio generalni štrajk u rujnu. Do listopada je željeznica u cijeloj zemlji praktički prestala funkcionirati. U to su vrijeme carski savjetnici nagovarali Nikolaja da pravi ustupke, pribojavajući se da bi mogao izgubiti vlast.

30. listopada (17. listopada po starom kalendaru) Nikolaj II. je izdao Oktobarski manifest kojim je garantirao građanske slobode i osnovao državnu Dumu.

Pod naslovom "Pozdrav s barikada" britanski pisac, povjesničar i sakupljač ruskih suvenira Tobie Mathew objavio je knjigu razglednica koje su crtali ruski revolucionari te 1905. godine.

"Završnica manifesta 18. listopada". Autor nepoznat, 1905.

Kugla zvana "revolucija" razbija kao čunjeve cara Nikolaja II., ministra unutarnjih poslova Aleksandra Buligina, šefa policije Dmitrija Trepova, generala Alekseja Ignatjeva, premijera Sergeja Vitea i ministra Konstantina Pobedonosca. Autor nepoznat, 1905.

Šef policije Dmitrij Trepov. Autor nepoznat, 1905.

"Ne štedite streljivo!" Karikatura šefa policije Dmitrija Trepova. Autor nepoznat, oko 1905.

Karikatura Nikolaja II. Autor nepoznat, 1905.

"Sloboda izražavanja." Autor nepoznat, krajem 1905.

"Kako se danas dolazi do novca." Autor nepoznat, oko 1906.

"Na barikadama". Autor fotografije nepoznat, krajem 1905.

"Sunce ruske slobode umrljano krvlju." Autor nepoznat, 1905.

"Kemijski sastav ruske slobode." Autor nepoznat, krajem 1905.

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:
Više

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće