"Aurora" se kao najlegendarniji ruski ratni brod prije svega dovodi u vezu s revolucijom 1917. godine. Smatra se (premda ima i onih koji to osporavaju) da je signalni pucanj s ovog broda poslužio revolucionarno nastrojenim vojnicima i mornarima kao znak za početak juriša na Zimski dvorac gdje je bio stožer Privremene vlade, te da je na taj način označio i novu epohu ruske povijesti. "Aurora" je, međutim, i prije tih burnih događaja prošla kroz mnoge teške i tragične trenutke.
Izgradnja krstarice je počela 1897. i trajala šest godina. Car Nikolaj II. je osobno naredio da se ratnom brodu da ime rimske božice svitanja.
Prvi veći oružani sukob u kojem je sudjelovao ovaj brod bio je Rusko-japanski rat. "Aurora" je u listopadu 1904. godine isplovila u Baltičko more u sklopu Druge tihooceanske eskadre i tako se otisnula na dugu plovidbu u pravcu Dalekog istoka kako bi se tamo sukobila s Japancima.
Na tom putu eskadra umalo da nije zaratila s Britanskim Carstvom. Naime, ruski mornari su u maglovitoj noći ugledali engleske ribarske brodove i pomislili da su to japanski torpedni čamci pa su na njih otvorili vatru.
Incident je riješen mirnim putem, ali je "Aurora" bila oštećena, kao i engleski ribarski brodovi, jer su drugi brodovi ruske flote u tami greškom pomislili da i ona pripada neprijatelju. Pravoslavni svećenik na "Aurori" je teško ranjen i ubrzo zatim je umro.
Pa ipak, "Aurora" je generalno gledano imala sreće u katastrofalnoj bici kod Tsushime protiv japanske flote, gdje čudom nije potopljena. Pogodilo ju je 18 neprijateljskih projektila, no krstarica je uspjela naći utočište u neutralnoj luci Manile, gdje je posada internirana.
Krstarica "Aurora" je 1910. godine posjetila talijanski grad Messinu gdje su ruskim mornarima dodijeljene medalje za sudjelovanje u spasilačkim operacijama nakon potresa 1908. U to vrijeme je u gradu izbio požar, a posada "Aurore" je prva pritekla u pomoć. I za to su ruski mornari nagrađeni - dobili su nekoliko tisuća naranči i limuna.
U Prvom svjetskom ratu "Aurori" su uglavnom povjeravane misije vezane za patroliranje i pružanje potpore operacijama kopnenih trupa. Pored toga, ovaj brod je uspješno preživio okršaje s neprijateljskim ratnim brodovima i hidroavionima.
Zvjezdani trenuci "Aurore" su nastupili kada su boljševici izvršili juriš na Zimski dvorac i svrgnuli Privremenu vladu. Signalni pucanj s ratnog broda poslužio je kao znak za početak juriša, premda pojedinci tvrde da je "Aurora" otvorila vatru tek kada je napad počeo. Bilo kako bilo, ovaj ratni brod je tada obilježen kao jedan od najvažnijih sovjetskih simbola.
Po završetku Građanskog rata u Rusiji 1922. godine, "Aurora" je pretvorena u vježbovni brod, ali čim je počeo Drugi svjetski rat, ponovno je vraćena u vojnu službu, gdje je korištena u protuzračnoj obrani Lenjingrada.
Kada su 1945. godine okončani teški ratni dani, brodu je dodijeljena "stalna adresa" na keju rijeke Neve gdje je on trajno usidren i služi kao muzej i jedan od simbola Lenjigrada (Sankt-Peterburga).
U međuvremenu je, ipak, bila još jedna epizoda koja je podsjetila na revolucionarnu prošlost ovog broda. Naime, kapetan Valerij Sabljin je sa svojim sljedbenicima 1975. godine u Rigi zauzeo protupodmornički fregatu i zaplovio u pravcu Lenjingrada gdje je planirao pokrenuti novu revoluciju. Sabljin je planirao svoj ratni brod usidriti pored "Aurore" kao simbola ruske revolucije, ali taj plan nije ostvaren, jer je Baltička flota SSSR-a brzo osujetila tu akciju.