Posljednje putovanje: Misteriozni nestanci ruskih brodova

AMC, 2018
Popularna televizijska serija Ridleyja Scotta "Užas" (The Terror) o stvarnom neobjašnjivom nestanku dva britanska broda na Arktiku osvaja gledatelje diljem svijeta. Tim vam povodom Russia Beyond predstavlja misteriozne nestanke brodova iz ruske povijesti.

Posljednje putovanje baruna von Tolla

21. lipnja 1900. godine ruski istraživač Arktika barun Eduard von Toll krenuo je u polarnu ekspediciju na jedrenjaku "Zarja" (Zora) s ciljem da istraži Istočnosibirsko more. U ekspediciji je sudjelovao i Aleksandar Kolčak, budući vođa bijelogardijaca, antikomunističkog pokreta u ruskom građanskom ratu (1917.-1922.).

Posada ruskog jedrenjaka

Nakon dvije godine putovanja, u svibnju 1902. godine, baron von Toll i njegova trojica suputnika napustili su brod i krenuli u saonicama i kanuima obići otoke arktičkog arhipelaga. Planirano je da se na brod vrate na otoku Bennett, ali to se nikad nije dogodilo. Debeo sloj leda spriječio je brod da stigne do ovog otoka. "Zarja" se nasukala u jednom od zaljeva, a posadu je evakuirao parobrod "Lena".

Ruski jedrenjak

Što se tiče Tollove grupe, vjeruje se da su, s obzirom na to da se nisu uspjeli vratiti na "Zarju", sami pokušali stići do kopna. Međutim, nisu u tome uspjeli i njihova sudbina je nepoznata.

Nestanak "Herkulesa"

Vladimir Rusanov je bio poznat kao izuzetan istraživač Sjevernog pola, koji je organizirao nekoliko uspješnih ekspedicija na Arktik. Međutim, jedno putovanje ga je koštalo života.

Crtež

Jedrenjak "Herkules" s Rusanovom, njegovom ženom i 14 članova posade otplovio je na Svalbard gdje su proučavali zapadni dio arhipelaga. Na južnom dijelu Svalbarda brod je ušao u snažnu oluju. Njegova daljnja sudbina je nepoznata.

Crtež

Organizirano je nekoliko potraga, ali ništa se nije postiglo. Tek 1934. godine je na jednom bezimenom otoku arhipelaga pronađen drveni stup s natpisom: "Herkules. 1913." Iste godine na drugom otoku pronađene su osobne stvari istraživača. Ali ostaci broda i posade nikada nisu nađeni.

Sveta Ana

10. kolovoza 1912. godine parni brod s jedrima "Sveta Ana" krenuo je iz Sankt-Peterburga na ambiciozno putovanje s ciljem da prvi put prođe Sjevernim morskim putem pod ruskom zastavom.

Debeo sloj leda spriječio je napredovanje broda prema istoku i prisilio ga da se kreće ka sjeveru, sve dok se 1914. godine nije zaglavio u ledu u blizini arhipelaga Zemlje Franje Josipa. Posada se podijelila. 14 članova posade krenulo je prema jugu u nadi na će pronaći naseljene otoke. Skoro svi su umrli na tom putu, osim navigatora Valeriana Albanova i mornara Aleksandra Konrada. Bilješke i zapažanja koja su oni donijeli značajno su doprinijeli proučavanju navigacije na Arktiku.

Predmeti koje su ruski znanstvenici pronašli na Zemlji Franje Josipa, gdje je 1913. godine nestala ekspedicija Georgija Brusilova.

Ništa se ne zna o sudbini kapetana Georgija Brusilova i 13 mornara koji su odlučili ostati na brodu, jer "Sveta Ana" nikada više nije viđena, unatoč brojnim potragama koje su poduzete.

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond: