Sjećate li se kada ste kao dijete čitali ilustriranu priču o proizvodnji šećera? Toga nije bilo ni u našem djetinjstvu. Ali prvih godina SSSR-a djeca su listala upravo takve knjige, s prelijepim ilustracijama o borbi proletarijata za bolje sutra.
1. Jež boljševik (P. Jakovljev, 1925.)
Ova ilustrirana poema pripovijeda o tome kako su šumski stanovnici dignuli glave protiv tiranije cara vepra. Nesretne ali i neodlučne životinje se skupljaju kod najhrabrijeg i najpametnijeg među njima - ježa, da bi im on rekao da je krajnje vrijeme da skinu okove te ih povede da potamane carsku sortu. Ohrabrene životinje idu kroz šumu s transparentom koji kaže "Crkni, nemilosrdna svinjo".
2. Prvi maj (tekst A. Barto, ilustracije A. Dejneka, 1930.)
Dva brata, Fjodor i Aleksej, rano ustaju i rade na kolektivnoj njivi, a zatim dobivaju šansu za nešto o čemu sanja svako sovjetsko dijete - idu gledati Prvomajsku paradu na Crvenom trgu. Feđinom i Aljošinom oduševljenju nema kraja. Vlak ili zrakoplov, sve su to izvanredna sovjetska tehnološka postignuća. Nakon parade posjećuju dom za nezbrinutu djecu i razgovaraju o Lenjinovom životu i djelu. Ah, djetinjstvo!
3. Koljka i Lenjin (tekst I. Molčanov, ilustracije S. Kostin, 1927.)
"Što su gradovi", pita se Kolja dok gleda kako prolaze vlakovi. On zna da gradovi imaju kuće velike kao tvornice i da se tramvaji kreću i po kiši i po snijegu, ali kome treba zahvaliti za ta blaga? Lenjinu, naravno, saznaje Koljka iz jedne pametne knjige.
Te noći sanja da putuje sovjetskom željeznicom, razgledava svijet, dolazi do Moskve, pa čak i pije čaj s Lenjinom... Ali čim ustane, saznaje tužnu vijest, Lenjin je umro!
4. Židovski kolhoz (tekst G. Riklina, ilustracije S. Boima i B. Suhanove, 1931.)
Mnogo se toga promijenilo u Jašinom životu otkad su roditelji napustili blatnjavi grad Bolotinsk i preselili se u selo da bi radili u kolhozu (kolektivno gospodarstvo) po imenu "Glavu gore!" Mnogi su Židovi zanatlije napustili i taj i druge gradove i otišli orati i sijati. I to je bolje od gladnog života u Bolotinsku, kažu svi. Jaša ima milijun razloga da bude sretan. Postao je pionir, član je školske sanitetske komisije, sam radi u kolhozu i sve ga životinje vole.
5. Petoljetka (A. Laptev, 1930.)
Staljinov petogodišnji plan razvoja zemlje i nije neki razlog da djeca čitaju knjige u polumraku, ali vlasti su se potrudile da projekt bude estetski privlačan. Dao je sve od sebe i jedan od najboljih dječjih ilustratora i pjesnika Aleksej Laptev.
6. Kako je cikla postala šećer (O. Dejneko i N. Trošin, 1930.)
Za boljševičko društvo bilo je važno da djeca znaju odakle dolazi hrana. Zašto? Jer hranu stvaraju genijalni sovjetski poljoprivredni strojevi. Knjiga bez fantazije i dobrih vila. Čista znanost i tehnologija.
7. Djeci o Lenjinu (tekst A. Kravčenko, ilustracije B. Kustodijeva, 1926.)
Ova knjižica je u istoj mjeri i povijest boljševičkog pokreta, i priča o tome kako je Lenjin jedan odlični striček koji voli djecu. Pogledajte samo što radi: poklanja im igračke i šalje u vrtiće na obrok boljševički kavijar i kakao! Ma pravi Djed Mraz!
8. Parada Crvene armije (A. Dejneka, 1930.)
Jedna od najljepših dječjih slikovnica, Parada crvene armije je praznik za oči! Zbog ovih slika svako dijete poželi marširati Crvenim trgom kad poraste.
9. Subotnjik (tekst M. Ruderman, ilustracije K. Kuznjecov, 1930.)
Kako što brže istovariti vagone pune krumpira i raskrčiti željeznički promet? Svaka je pomoć dobrodošla u radničkoj akciji subotnjiku, i dječja, naravno! A kad se posao završi, svi imaju tanjur pun krumpira. Odličan posao, tovarišči!
10. 80 000 konja (tekst V. Vojnov, ilustracije B. Pokrovski, 1925.)
Prva ruska hidroelektrana Volhovska jačine 80 000 konjskih snaga na rijeci Nevi ovjekovječena je u stihovima za djecu. "I da svi znaju, izgradio ju je Iljič (Lenjin)!"