Nikolaj II., posljednji ruski car (od 1894. do 1917.)
Nikolaj Romanov je rođen 1868. godine u Carskom selu. Kao budući car stekao je odlično kućno obrazovanje. Obučavali su ga najbolji učitelji. Školovao se osam godina i njegovi satovi su bili slični onima u gimnaziji, ali s više političke povijesti, ruske književnosti, geografije i satova modernih europskih jezika. Nikolaj se mogao pohvaliti odličnim poznavanjem engleskog i francuskog jezika, govorio je i njemački i danski, a volio je čitati povijesnu literaturu na stranim jezicima. Jednom je priznao da bi se, da nije predodređen za cara, vjerojatno bavio poviješću. Njegovi učitelji kažu da je bio pedantan i pažljiv na nastavi.
Vladimir Lenjin, vođa sovjetske Rusije (od 1917. do 1924.)
Lenjin (čije je pravo prezime bilo Uljanov) je rođen u središnjoj Simbirskoj (Uljanovskoj) oblasti 1870. godine i školovao se u lokalnoj gimnaziji. Nije volio školu i opisivao ju je kao birokratsku. "Primoravali su ljude da stječu mnogo nepotrebnog, izlišnog, mrtvog znanja, punili su nam glave..." U carskoj gimnaziji tinejdžeri su učili drevne jezike kao što su latinski i grčki, i religiju.
Pa ipak, Lenjin je bio ozbiljan učenik i završio je školu sa zlatnom medaljom, što je najveći školski uspjeh.
Josif Staljin, vođa Sovjetskog Saveza (od 1924. do 1953. godine)
Majka Josifa Džugašvilija željela je da on postane pravoslavni svećenik. U crkvenu Gorijsku školu u Gruziji upisao se 1888. godine s 10 godina. Šest godina kasnije upisao je Duhovnu akademiju u Tbilisiju, gdje je upoznao pristaše marksizma, koji su bili protjerani s Kavkaza. Njegovi učitelji su se sjećali da je Staljin imao visoke ocjene iz matematike, teologije i grčkog. Osim toga, volio je rusku i gruzijsku poeziju, pa se i sam okušao u pisanju pjesama. Međutim, na kraju je izbačen s akademije, jer se nije pojavio na ispitu. Povjesničari smatraju da je vjerojatno izbačen zbog svojih revolucionarnih stavova.
Mihail Gorbačov, predsjednik Sovjetskog Saveza (od 1990. do 1991. godine)
Školske godine prvog sovjetskog predsjednika bile su u vrijeme rata. Gorbačov je rođen 1931. godine u Stavropoljskoj oblasti u seljačkoj obitelji. Njihovu regiju su 1943. godine okupirale nacističke snage. Od svoje 13. godine Gorbačov je istovremeno išao u školu i radio u kolhozu na strojno-traktorskoj stanici. Bio je pomoćnik vozača kombajna. Za svoj rad je dobio prestižan Orden crvene zastave. Školu je završio sa srebrnom medaljom.
Boris Jeljcin, prvi ruski predsjednik (od 1991. do 1999. godine)
Kako se Jeljcin prisjeća u svojim memoarima, rođen je 1931. godine u Sverdlovskoj oblasti u obitelji seljaka kojima je imovina oduzeta i nacionalizirana. Završio je školu u Permskoj oblasti. Bio je predsjednik razredne zajednice (starosta), ali je imao problema s disciplinom. Jednom je čak izbačen iz škole i morao je školovanje nastaviti u drugom okrugu. Kada je bio tinejdžer, on i njegovi prijatelji su pronašli granatu i pokušali je otvoriti. Granata je eksplodirala i Jeljcin je tako izgubio dva prsta na lijevoj ruci. Zbog ove nesreće nije bio primljen u vojsku.
Dmitrij Medvedev, premijer (od 2012.), predsjednik (od 2008. do 2012.)
Medvedev je mladost proveo u Lenjingradu (Sankt-Peterburgu) i pohađao je običnu školu. Njegovi nastavnici se sjećaju da je najviše bio zainteresiran za kemiju i da su ga rijetko viđali u igri s prijateljima na ulici. Svoju buduću ženu Svetlanu upoznao je u 7. razredu i još su zajedno. Medvedev do danas održava kontakte sa svojim nastavnicima.
Vladimir Putin, ruski predsjednik (2000.-2012.; od 2016.)
Vladimir Putin je pohađao školu u Lenjingradu, koju je završio s maturalnim radom iz kemije. Kako se sjeća, u nižim razredima je bio "huligan, a ne pionir", često je kasnio na satove i nije bio zainteresiran za učenje. No poslije 6. razreda je počeo marljivo raditi, zavolio je sport (džudo mu je omiljen), pa je čak bio primljen iu pionire.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu
