Pobjeda koja je od Rusije napravila velesilu: 5 činjenica o Sjevernom ratu protiv Švedske

Johann Gottfried Tannauer, "Petar u Poltavskoj bitci" iz 1710-ih, ulje na platnu, Države ruski muzej, Sankt-Peterburg, Rusija

Johann Gottfried Tannauer, "Petar u Poltavskoj bitci" iz 1710-ih, ulje na platnu, Države ruski muzej, Sankt-Peterburg, Rusija

Global Look Press
Poslije Sjevernog rata protiv Švedske periferna Moskovska Država postala je velika supersila - Rusko Carstvo. Upravo je u tom sukobu Rusija odnijela svoju prvu pobjedu na moru. Tada je rođena i ruska garda.

1. Rusija je u Europi tretirana kao carstvo još prije nego što je to postala

27. lipnja (8. srpnja) 1709. godine odigrala se Poltavska bitka, najvažniji okršaj Sjevernog rata (1700.-1721.). Gravura F. Simona

Pobjeda u odlučujućoj Poltavskoj bici 1709. godine u Europi je doživljena kao senzacija. Divlji ruski medvjed je pobijedio moćnog švedskog lava. Do tog trenutka je Moskovska Država bila neprimjetna država negdje na periferiji Europe, a sada je iznenada dospjela u središte pozornosti vodećih europskih sila.

Petar Prvi je primio titulu cara tek po završetku Sjevernog rata 1721., ali Europljani su upravo od pobjede kod Poltave počeli nazivati Rusiju carstvom.

Sjeverni rat je omogućio Rusiji da zauzme mjesto Švedske i postane hegemon u Istočnoj Europi. Osvajajući velike teritorije na Baltiku, učvrstivši svoje pozicije na obali Baltičkog mora i stvorivši moćnu vojsku i flotu, Rusija se pokazala kao nova ozbiljna sila koju druge sile neće moći ignorirati.

2. Švedska konjica bježi od deva

Na samom početku rata 1700. godine ruski i švedski odredi su se sudarili kod Pskova. U napadu su pred švedskom konjicom iznenada iskrsnuli neobični jahači. Bili su to odredi Kalmika na devama.

Kalmici su nomadski narod iz južne Rusije. Služili su u ruskoj vojsci kao neregularne jedinice, unoseći svojim munjevitim konjičkim napadima veliki nered u pozadinu i krila švedske vojske. Ponekad su u borbi sudjelovali i jahači na devama.

Švedski konji su bili uplašeni izgledom tih egzotičnih životinja, pa su se dali u bijeg. Odmah za devama su se pojavili i kalmički konjanici i dovršili započeto.

3. Nastanak ruske garde

Slika A. E. Kotzebuea

Ruski car Petar Prvi je stvorio svoje elitne jedinice nekoliko godina prije početka rata protiv Šveđana. Osnovao je dvije pukovnije- Preobražensku i Semjonovsku. To su bile jedinice europskog tipa, što je bilo novo za Rusiju. One su bile bolje od zastarjelih odreda takozvanih "strijelaca".

Petar Prvi je 2. rujna 1700. godine dao dodatni epitet ovim pukovnijama: "lejbgardijski", a već u studenom ih je čekalo prvo veliko iskušenje. Bila je to prva veća bitka protiv vojske švedskog kralja Karla XII. kod Narve.

Rusi su doživjeli težak poraz. Izginule su tisuće vojnika, došlo je do sveopće panike i kaosa, ruski časnici su se masovno predavali neprijatelju. Izuzetak su bile spomenute gardijske pukovnije u kojima je očuvana vojna disciplina. One su tri sata neumorno odbijale napade Šveđana, što je na kraju spasilo rusku vojsku od potpunog uništenja.

Petar Prvi je daržljivo nagradio gardiste, a zatim od njih napravio udarnu silu ruske vojske. Naredio je da ubuduće nose crvene čarape umjesto zelenih, što je značilo da su se borili "u krvi do koljena".

4. Šveđani su molili ruske vojnike da im prodaju oružje

Poltavska bitka (Sjeverni rat, 1700.-1721.), mozaik Mihaila Lomonsova, Državni povijesnimuzej u Moskvi

Sjeverni rat je bio nevjerojatno brutalan, ali je u njemu bilo i paradoksalnih i komičnih situacija.

Nekoliko mjeseci prije sloma švedske vojske u Poltavskoj bitci Karlo XII. i Petar Prvi su održali prve mirovne pregovore koji nisu urodili plodom. Međutim, tijekom tih pregovora švedski izaslanik je prenio caru osobnu molbu švedskog kralja.

Karlo XII. se požalio Petru da njegova vojska nema dovoljno provijanta, da su mnogi vojnici bolesni, a saveznici Poljaci za svoje usluge traže previše novca. Zbog toga bi Karlo, kako je napisao, bio zahvalan ako bi mu Rusi mogli prodati žito, vino, lijekove, barut i olovo po prihvatljivoj cijeni.

Petar Prvi nije htio naoružavati svog neprijatelja, ali je besplatno poslao Šveđanima tri tovara žita, dva tovara vina i nekoliko kola s lijekovima.

5. Prva pobjeda Rusije na moru

Velika gravura Bitke kod Ganguta, Maurice Baquoy, 1724.-1727.

Rusija je 1714. godine postigla veliki uspjeh u ratu. Već su bile osvojene središnja i južna Finska, ali su Šveđani i dalje kontrolirali Baltičko more, što je trebalo bez odlaganja riješiti.

Blizu rta Gangut (današnji Hanko) 7. kolovoza je 99 ruskih galija krenulo u napad na odred od deset švedskih brodova na čelu s velikim artiljerijskim jedrenjakom plitkog dna koji je nosio naziv "Elefanten". Iskoristivši mirno more bez vjetra i grešku Šveđana koji su se podijelili, Rusi su zauzeli neprijateljske brodove na juriš, borbom prsa u prsa, u kojoj je Petar Prvi osobno sudjelovao.

U čast pobjede su u Sankt-Peterburgu podignuta trijumfalna vrata na kojima je prikazan orao kako sjedi na leđima slona, s natpisom: "Ruski orao ne lovi muhe".

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:
Više

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće