Je li Staljin umro ili su ga "umrli"?

Scena iz filma "Smrt Staljina" (2017.) redatelja Armanda Iannuccija

Scena iz filma "Smrt Staljina" (2017.) redatelja Armanda Iannuccija

Free Range Films
Premijera filma "Smrt Staljina" redatelja Armanda Iannuccija izazvala je burnu raspravu o tome koliko je "komična opera" prikladan žanr za ovu ozbiljnu temu. I opet je u prvi plan dospjelo pitanje o uzroku smrti sovjetskog lidera. Njegova smrt je prekrivena velom mnogih tajni i kao takva je plodno tlo za sve one koji sumnjaju u službenu verziju. A službeno je Staljin umro prirodnom smrću. Portal Russia Beyond navodi osnovne verzije smrti sovjetskog vođe.

1. Gnjev izazvao moždani udar

Nije čudo što malo tko vjeruje uz službenu verziju Staljinove smrti 5. ožujka 1953. godine. Verzija da nije bio u pitanju moždani udar uslijed ozbiljnog oboljenja potekla je iz Kremlja.

Naslovna strana novina L'Humanité, Pariz, 7. ožujka 1953., priopćava o smrti ruskog komunističkog diktatora Josifa Staljina (1879.-1953.).

Povjesničar Genadij Kostirčenko tvrdi da je Nikita Hruščov 1956. godine ispričao francuskom novinaru kako je Staljin umro poslije "odlučnog demarša" grupe visokih sovjetskih dužnosnika koji su se pobunili, pa su čak i zaprijetili sovjetskom lideru.

Staljinovi suradnici su bili nezadovoljni zbog njegovih planova vezanih za deportaciju sovjetskih Židova u Sibir, izjavio je Hruščov. To se dogodilo u doba takozvane "zavjere liječnika" čije su žrtve uglavnom bili Židovi.

Nije samo Hruščov govorio o tome. Kostirčenko ističe da je isto to tvrdio i sovjetski pisac Ilja Erenburg u razgovoru s francuskim filozofom Jean-Paulom Sartreom. Erenburgov opis sadrži i slikovite detalje. On je, naime, tvrdio da je Staljin otvoreno prijetio svima koji su se protivili njegovom planu.

Oni se, međutim, nisu uplašili. Naprotiv, zaprijetili su da će uvesti vojsku u Kremlj ukoliko Staljin ne povuče svoju odluku o progonu Židova. Jedan zavjerenik židovske nacionalnosti je pokazao odlučnost pocijepavši patrijsku knjižicu i bacivši je sovjetskom lideru u lice. Staljin nije mogao podnijeti takvo poniženje, doživio je moždani udar i umro.

Josif Staljin i Nikita Hruščov, 1936.

Može se reći da ima mnogo povijesne istine u Iannuccijevom opisu Staljinove smrti. Povjesničari se, međutim, slažu da nema nikakvih dokaza o bilo kakvim planovima deportacije Židova ni u Staljinovom osobnom arhivu, ni u arhivima partije. Pored toga, nije jasno je li Hruščov to spomenuo i u nekoj drugoj prilici osim već spomenute. Planovi za deportaciju se ne spominju u njegovim memoarima objavljenim na zapadu tijekom 1970-ih. Ova filmska priča bi mogla biti pokušaj da se uljepša predodžba o Staljinovom nasljedniku.

2. Čovjek sa sjekirom

Drugi opet tvrde da se uloga Nikite Hruščova nije sastojala samo u podizanju bunta, nego da je on bio i glavni organizator Staljinovog ubojstva. Hruščov je jednom dao izjavu koja bi se mogla shvatiti kao svjedočanstvo da je u pitanju ubojstvo s predumišljajem.

Jednom prilikom, u srpnju 1964. godine, Hruščov je pozdravio izaslanstvo iz Mađarske i iznenada počeo govoriti o Staljinu: "U povijesti čovječanstva je bilo mnogo surovih diktatora, ali su svi oni umrli od sjekire, isto kao što su pomoću sjekire i došli na moć". Te riječi su izbačene iz stenograma Hruščovljevog govora koji je kasnije objavljen u sovjetskim novinama.

Slijeva nadesno: Vjačeslav Molotov, Nikolaj Bulganjin, Lazar Kaganovič, Kliment Vorošilov, Georgij Malenkov, Nikolaj Švernik, Ču En-laj, Lavrentij Berija, Anastas Mikojan i Nikita Hruščov na pogrebu Josifa Staljina, Ohotnij Rjad.

Pojedinci, poput povjesničara Aleksandra N. Dugina, smatraju da je sam Hruščov bio "čovjek sa sjekirom". Dugin tvrdi da je Staljin neposredno pred smrt namjeravao smjeniti ministra državne sigurnosti Semjona Ignatjeva i njegovog pokrovitelja Hruščova. Hruščov je, međutim, odlučio preduhitriti Staljina i stao je na čelo urote protiv njega. Zavjerenici su ubili i Staljina i Lavrentija Beriju, utjecajnog šefa sovjetske tajne policije.

3. Otrov Lavrentija Berije

Mnogi smatraju da je upravo Berija ubio Staljina. On je po svojoj moći bio drugi čovjek u zemlji i sasvim je vjerojatno da se plašio potencijalne čistke u kojoj bi on mogao biti glavna meta. Zbog toga je, prema ovoj verziji, Berija prvi povukao potez.

Posmrtna maska Josifa Staljina na izložbi

Prema knjizi povjesničara Nikolaja Dobrjuha "Kako je Staljin ubijen", sovjetskog vođu je otrovao Berija. On je u tu svrhu upotrijebio rijedak otrov ili od zmije, ili od pauka. Dobrjuha svoju tvrdnju temelji na riječima Staljinovog ministra vanjskih poslova Vjačeslava Molotova koji je kasnije podsjetio da je Berija poslije Staljinove smrti rekao kako je upravo on "sve vas spasio od Staljina".

Staljinova smrt će vjerojatno i dalje biti tema mnogih spekulacija, ali jedno je sigurno: kada su dužnosnici obaviješteni da je Staljin doživio moždani udar, nisu žurili pozvati liječnika. Čudno je i to što je prema službenom priopćenju Staljin doživio moždani udar u Kremlju, iako se to zapravo dogodilo u njegovoj vili. Pored toga, ima dosta nejasnoća i u vezi s medicinskim izvještajima o Staljinovoj smrti. Drugim riječima, taj događaj je još uvijek obavijen velom tajne.

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:
Više

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće