1. Veliki kijevski manevri (1935.)
Ivan Šangin / Sputnik
Vojna vježba Kijevskog vojnog okruga (Veliki kijevski manevri) izvedena je od 12. do 17. rujna 1935. godine u središnjem dijelu Ukrajinske Sovjetske Republike. Bili su to najsveobuhvatniji manevri Crvene armije (kako se sovjetska vojska nazivala do 1946.) prije početka Velikog domovinskog rata 1941. U njima je sudjelovalo perko 60 000 vojnika, 1040 tenkova i borbenih vozila, i 470 vojnih zrakoplova.
Glavni zadatak vojne vježbe bila je provjera sposobnosti Crvene armije da razbije neprijatelja jednim snažnim udarom snaga avijacije, tenkova, konjice i pješadije. Crvena armija je brzo rasturala liniju fronta i prodrla u pozadinu neprijatelja. Cilj je bio izbjeći opasnost zapadanja u iscrpljujuću rovovsku borbu poput one u Prvom svjetskom ratu.
Štoviše, prvi masovni desant u Sovjetskom Savezu izvršen je na ovim manevrima, kada je 1188 vojnika iskrcano sa zadatkom da zauzmu aerodrom.
2. Operacija "Gruda" (1954.)
Sovjetska vojska je 14. rujna 1954. godine izvela vježbu pod nazivom "Gruda", u kojoj je prvi put primijenjeno nuklearno oružje uz sudjelovanje vojske na točku poligonu u južnom dijelu zemlje. Ideja je bila provjeriti kako sovjetske trupe mogu izvršiti ofenzivu na neprijatelja koji je podnio nuklearni napad.
K. Kuličenko / Sputnik
Nakon eksplozije atomske bombe RDS-2 uslijedila je intenzivna artiljerijska paljba i zračni napadi na neprijateljski teritorij. Zatim je vojska prošla kroz zonu koja je bila izložena napadu. U manevrima je sudjelovalo preko 45 000 vojnika, 600 tenkova i samohodnih oruđa, 600 oklopnih vozila i 320 vojnih zrakoplova.
Neke jedinice su prošle kroz zonu nuklearnog napada svega 600 metara od epicentra eksplozije, a zrakoplovi su prolijetali čak i kroz nuklearnu gljivu poslije eksplozije.
Nakon raspada Sovjetskog Saveza se saznalo da je ova vojna vježba bila krajnje štetna po njezine sudionike i lokalno stanovništvo u kojem su znatno porasli pokazatelji obolijevanja od raka.
Sovjetski Savez je samo još jednom ponovio nuklearne probe uz sudjelovanje vojske. Bilo je to 1956. godine u Kazahstanu. Radi usporedbe, Sjedinjene Države su izvele osam takvih manevara poznatih pod općim nazivom "Desert Rock".
3. Ocean-70 (ili Ocean-100)
Najveći manevri u povijesti sovjetske vojske zvali su se "Ocean-70" i bili su posvećeni 100. godišnjici rođenja V. I. Lenjina. Vojna vježba je trajala od 14. travnja do 5. svibnja 1970 godine. Sudjelovale su sve četiri sovjetske flote - Baltička, Tihooceanska, Crnomorska i Sjeverna.
Lav Polikašin / Sputnik
Manevre u Atlantskom i Tihom oceanu izvodilo je 80 podmornica (među njima 15 nuklearnih), 84 ratna broda i 45 pomoćnih brodova. Sudjelovala su i dvije pukovnije marinaca, 20 pukovnija mornaričke avijacije, 8 pukovnija strateške avijacije i jedinice PZO.
Cilj ove vojne vježbe je bio da se NATO-u demonstrira moć sovjetske ratne mornarice i taj cilj je postignut. Američki admirali su bili uvjereni da se sovjetska ratna mornarica ne može mjeriti s njihovim pomorskim snagama, i bili su šokirani kada su vidjeli kako mlada sovjetska flota (nijedan brod nije bio stariji od 20 godina) demonstrira učinkovitu koordinaciju i usklađena djelovanja. Posebno je bilo upečatljivo "uništavanje" nosača zrakoplova s grupom pratećih brodova za vrijeme jake bure na Atlantiku od 23. do 25. travnja.
Vojni stručnjak George Baer je u svojoj knjizi "100 godina pomorske moći: Mornarica SAD-a, 1890.-1990." napisao da su manevri "Ocean-70" otvorili oči ratnoj mornarici SAD-a.
Nažalost, dogodila se i tragedija. Nuklearna podmornica K-8 potonula je 12. travnja uslijed požara koji je izbio za vrijeme plovidbe ka mjestu izvođenja vježbe u Atlantskom oceanu. Život su izgubila 52 člana posade, a 52 mornara su spašena.
4. Zapad-81
"Zapad-81" je jedna od najvećih i najupečatljivijih vojnih vježbi u svjetskoj povijesti. U ovim manevrima je sudjelovalo preko 100 000 vojnika. Vježba je izvedena od 4. do 12. rujna 1981. godine u Sovjetskom Savezu i pojedinim saveznicama iz Istočnog bloka.
V. Kiseljov / Sputnik
U ovoj vojnoj vježbi nije primijenjeno nuklearno oružje. Umjesto toga je sovjetska vojska jednim moćnim uvjetnim napadom probila neprijateljsku obranu uz snažnu potporu ratnog zrakoplovstva i destantnih padobranskih jedinica koje su se masovno ubacivale u neprijateljsku pozadinu. Zadatak je bio da se u 3-4 dana ratovanja u potpunosti slomi otpor najvažnijeg neprijatelja.
Cilj manevara je bio da se pokaže NATO-u kako čak i bez primjene nuklearnog oružja sovjetska vojska može pobijediti svakog neprijatelja. Pored toga, tijekom vojne vježbe "Zapad-81" testirani su suvremeni sustavi upravljanja vojskom i najnovije vrste visokopreciznih projektila.
Pojedini aspekti ovih manevara su i danas strogo čuvana vojna tajna.
5. Štit-82
Za razliku od "Zapada-81", čiji scenarij nije predviđao upotrebu nuklearnog oružja, manevri "Štit-82" su izvedeni u uvjetima imitacije nuklearnog rata.
Dorofej Getmanjenko / Sputnik
U prvoj fazi vojne vježbe Sovjetski Savez je imitirao preventivni nuklearni napad. Sovjetske strateške raketne postrojbe su 18. lipnja 1982. izvele vježbovno lansiranje balističkih i krstarećih raketa s podmornica, raketnih lansera, vojnih poligona, vojnih brodova i strateških bombardera. Sve rakete su ispaljene za samo 7 sati tako da je ovaj vježbovni napad u zapadnim medijima dobio naziv "Sedmosatni nuklearni rat".
Poslije faze uvježbavanja nuklearnog napada uslijedili su manevri na kopnu u kojima su sudjelovale trupe Sovjetskog Saveza i njegovih saveznika iz Istočnog bloka. Ovaj dio vježbe je izveden u Bugarskoj i završen 30. rujna 1982.