Kako je dvoglavi orao postao nacionalni simbol Rusije

Ptica treba gledati na Zapad i Istok, tako da su joj dvije glave dobrodošle.

Ptica treba gledati na Zapad i Istok, tako da su joj dvije glave dobrodošle.

Natalija Nosova
Carska ptica s dvjema glavama, od kojih je jedna okrenuta prema Istoku, a druga prema Zapadu, stoljećima je bila službeni grb Rusije, izuzev sovjetskog razdoblja. Taj amblem je, međutim, daleko stariji od ruske države. Njegovi korijeni sežu u doba drevnih civilizacija.

Orao je prilično rasprostranjen simbol na grbovima država, baš kao i lav. "On je car ptica, kao što je lav car životinja. Orao je povezan s kultom sunca", objašnjava Georgij Vilinbahov, predsjednik Heraldičkog vijeća Rusije.

Prikazom orla su bili ukrašene oznake mnogih carstava. Rimske legije su nosile zastave sa slikom ove slavne ptice kada su išli u bitku. Čak i danas mnoge zemlje imaju orla na svom službenom grbu. Na Velikom pečatu SAD-a prikazan je bijeli orao s 13 strijela i maslinovom grančicom, dok se na grbu Njemačke nalazi crni orao.

Ruski orao je poseban. On ima dvije glave okrenute u suprotne strane. Ali ni to nije jedini takav slučaj. Srbija, Albanija i Crna Gora također imaju grbove s dvoglavim pticama. Što sve to znači? Zar jedna glava nije dovoljna?

Naslijeđe Hetita i Bizanta

Dvoglavi orao je stara "ptičica". Njegovi prvi prikazi (uklesani u kamenu) pripisuju se Hetitima koji su živjeli na Bliskom istoku u 13. stoljeću prije Krista. Od tada se dvoglavi orao s vremena na vrijeme pojavljuje kako na Istoku, tako i na Zapadu. Posebno visoko je taj orao poletio u Bizantskom Carstvu (395.-1453.).

Povjesničar Jevgenij Pčelov je na predavanju posvećenom povijesti grba Rusije istaknuo da Bizantinci nisu imali službeni grb, a dvoglavi orao se pojavio na odorama i metalnom novcu Bizantskog Carstva, simbolizirajući jedinstvo. "Oni su htjeli naglasiti kako je carstvo ujedinilo Istok i Zapad pod svoja krila", objasnio je Pčelov. "Orao ima dvije glave, ali jedno tijelo".

Većina povjesničara smatra da su svi narodi koji koriste dvoglavog orla kao "zaštitni znak" naslijedili taj simbol iz Bizanta putem dinastijskih brakova. "U srednjem vijeku nije bilo moguće uzeti simbol druge zemlje samo zato što se on nekome sviđa. To je bio znak saveza i dobrih odnosa", rekao je Pčelov.

Carsko naslijeđe

Upravo tako su Srbija, Albanija i Crna Gora dobile svoje grbove, a Rusija je slijedila taj primjer. Veliki moskovski knez Ivan III. oženio se 1472. godine bizanstkom princezom Sofijom Paleolog. Nekoliko desetljeća kasnije, 1497. godine, pojavio se prvi službeni ruski pečat s dvoglavim orlom.

Za Ivana je od izuzetno velike važnosti bilo preuzimanje bizantskog naslijeđa. Turci su 1453. godine zauzeli Konstantinopol, poslije čega je Rusija postala vodeća pravoslavna sila, a njezin vlastiti orao je zakrilio i Istok i Zapad.

"Prije nego što se Bizantsko Carstvo ugasilo, ono je uvijek doživljavano kao velika sila. Čak i nakon njezinog pada ruski vladari su željeli dovesti Rusiju u vezu s bizantskim simbolom", objasnio je Jevgenij Pčelov.

Orao u ruskim prilikama

U Rusiji dvoglavog orla uvijek prati još jednan nacionalni simbol - konjanik koji ubija zmaja kopljem. Taj simbol se uvijek nosi na štitu. Simbol Moskve kao glavnog grada Rusije je konjanik koji se obično shvaća kao sveti Georgij Pobjedonosac (Sveti Juraj). Međutim, s obzirom na to da je Rusija građanska država, takvo tumačenje je neslužbeno.

Grb se mijenjao tijekom povijesti. Orao je mijenjao boju od zlatne do crne, a zatim je ponovno postao zlatan. Pored toga, čas je imao, a čas nije imao krune na glavama. Na sadašnjem grbu svaka glava ima svoju krunu, a iznad njih lebdi treća koja je velika, i to dodatno simbolizira jedinstvo. Orao u kandžama drži kuglu i žezlo - simbole vlasti i autoriteta.

Sadašnja interpretacija grba veoma nalikuje na one koje su korištene u Ruskom Carstvu. Kada je monarhija svrgnuta, orao je pobijelio (možda je samo problijedio). Oko 70 godina, koliko su boljševici bili na vlasti, ptica se odmarala, jer su umjesto nje stavili srp i čekić. Orao se vratio 1993. godine, te i dalje gleda u raznim smjerovima i nosi tri krune na dvije glave.

Ovaj članak je dio serije tekstova "Zašto Rusija...?" u kojoj Russia Beyond odgovara na popularna pitanja o Rusiji.

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:
Više