Ljubav na nuklearni pogon: Kako je Staljinova špijunka postala Einsteinova ljubavnica

Albert Einstein je gajio romantične odnose prema Margariti Konjenkovoj (na lijevoj fotografiji i s njim na desnoj), za koju se ispostavilo da je sovjetska tajna agentica.

Albert Einstein je gajio romantične odnose prema Margariti Konjenkovoj (na lijevoj fotografiji i s njim na desnoj), za koju se ispostavilo da je sovjetska tajna agentica.

Getty Images
Poslije prvog braka s matematičarkom, Srpkinjom Milevom Marić, i drugog braka sa židovskom rođakinjom Elsom, stari Einstein je "dopao u šake" zanosnoj Ruskinji Margariti Konjenkovoj, koja je, igrom slučaja ili sticajem okolnosti, bila sovjetska špijunka. I sve to u vrijeme kada su Sjedinjene Države uvelike pravile atomsku bombu...

Žena poznatog kipara Margarita Konjenkova (1895.-1980.) osvojila je srca mnogih muškaraca u Rusiji i inozemstvu, uključujući i Alberta Einsteina. Konjenkova je bila posljednja ljubav velikog znanstvenika, ali je bila odana sovjetskoj obavještajnoj službi te je svoju bliskost s Einsteinom koristila kako bi pomogla Moskvi.

"Nedavno sam oprao kosu bez ičije pomoći, ali nisam to baš najbolje uradio. Ja nisam baš tako pažljiv kao ti", pisao je Albert Einstein Ruskinji Margariti Konjenkovoj koju je volio, i koja se u to vrijeme (1945.) vratila u SSSR. Najpoznatiji fizičar se nije mogao naviknuti na život bez nje: "Ovdje me sve podsjeća na tebe... svaka sitnica u mojoj pustinjačkoj ćeliji".

U Einsteinovim pismima pronađenim krajem 1990-ih, prije nego što ih jedan od nasljednika prodao preko aukcijske kuće "Sotheby's", ima dosta tuge za Konjenkovom, ali ima i dosta drugih podataka. U pismu od 11. studenog 1945. on spominje susret s konzulom "po programu", a taj konzul je bio glavni sovjetski obavještajac u SAD-u.

Kolekcija pisama Alberta Einsteina Margariti Konjenkovoj, kao i njihove fotografije koje je objavila aukcijska kuća

Zanosna Ruskinja

Tko je bila Konjenkova i kako je ona sredila susret između utjecajnog znanstvenika njemačkog porijekla i sovjetskog špijuna samo nekoliko mjeseci nakon što je Amerika stvorila prvo nuklearno oružje? Margarita je rođena u udaljenoj ruskoj provinciji, a kasnije se preselila u Moskvu, gdje je odmah uzburkala mnoge strasti.

Pričalo se da su s njom u intimnoj vezi bile zvijezde poput Fjodora Šaljapina (poznatog pjevača) i Sergeja Rahmanjinova (jednog od najpoznatijih ruskih skladatelja). Na kraju se udala za Sergeja Konjenkova, talentiranog kipara za kojeg se govorilo da je "ruski Rodin".

"Ona je bila toliko lijepa da mi je izgledala kao djelo velikog umjetnika", prisjećao se kasnije Konjenkov.

Kipar Sergej Konjenkov i Margarita Konjenkova na odmoru.

Bračni par se 1923. godine preselio u SAD. Margarita je postala prava zvijezda među ruskim doseljenicima. Posjećivala je mnogobrojne balove i manifestacije, a Konjenkov je nastavio stvarati. Sveučilište u Princetonu je 1935. godine zamolio Konjenkova da napravi malu Einsteinovu bistu, i upravo se tada njegova žena upoznala s ovim znanstvenikom.

Zaljubljeni Einstein

"Einstein je bio neobično skroman čovjek. Šalio se da je on poznat samo po svojoj bujnoj kosi", napisala je u svojim uspomenama Konjenkova te je ujedno spomenula kako je fizičar volio pričati o svojoj teoriji relativnosti. Margarita nije u potpunosti mogla shvatiti bit teorije, ali je svakako imala razumijevanja za njezinog autora.

Albert Einstein i Margarita Konjenkova na fotografiji nepoznatog datuma.

Kada je 1936. godine umrla druga Einsteinova žena Elsa, njegovi odnosi s Konjenkovom su prerasli u nešto veće od običnog prijateljstva. On je 1939. zamolio liječnika da joj posavjetuje boravak u "zdravoj klimi jezera Saranac, New York" (gdje je živio Einstein).

Margarita je svake godine provodila po nekoliko mjeseci s Einsteinom blizu Saranaca, dok je njezin muž Sergej radio u Chicagu. Kipar je čak i smislio naziv za zaljubljeni par. Zvao ih je: "Almar" (Albert-Margarita). Kako se navodi u Einsteinovim pismima, njemu su bili toliko dragi trenuci provedeni s Margaritom da je bio spreman sve učiniti za nju.

Tajna agentica Margarita

Oleg Odnokoljenko, novinar lista Nezavisima gazeta koji se bavio vezom između Einsteina i Konjenkove, izjavio je u intervjuu da je još uvijek teško reći je li ona zaista gajila iskrene osjećaje prema znanstveniku ili je samo bila na zadatku, ali je svakako izvjesno da je radila za obavještajnu službu.

Po riječima Pavla Sudoplatova, generala obavještajne službe Staljinovog razdoblja, Konjenkova je bila nezamjenjiva agentica u špijuniranju američkog nuklearnog programa, takozvanog "Projekta Manhattan". "U Princetonu se ona zbližila s utjecajnim fizičarima, Einsteinom i [Robertom] Oppenheimerom... Ona je nagovarala Oppenheimera da angažira ljude poznate po svojim ljevičarskim shvaćanjima. Naši agenti su bili spremni raditi s njima", napisao je Sudoplatov u svojoj knjizi "Specijalni zadaci".

Za razliku od Oppenheimera, Einstein nije bio neposredno uključen u "Projekt Manhattan", ali istraživači smatraju da je on mogao saznati mnogo toga o nuklearnom programu SAD-a preko svojih bivših učenika i kolega koji su na tom programu radili. Sovjetskom Savezu su, prirodno, te informacije bile potrebne.

Pitanja bez odgovora

Čitava priča još uvijek ima dosta tamnih mrlja, istaknuo je Oleg Odnokoljenko, ali su pojedine stvari izvjesne. Odmah po završetku Drugog svjetskog rata, čim se počeo zahuktavati Hladni rat, Konjenkova i njezin muž su bili prisiljeni napustiti SAD i vratiti se u SSSR.

Sergej Konjenkov i Margarita Konjenkova u SSSR-u.

Istodobno se Konjenkova potrudila da se Einstein sastane sa sovjetskim konzulom Pavlom Mihajlovom, koji je radio za Glavnu upravu sovjetske obavještajne službe. Kako je istaknuo Odnokoljenko, Einstein je to učinio radi Margarite, znajući da o tom susretu ovisi njezina budućnost u SSSR-u, i s Mihajlovom se sastao više puta.

Ostaje nejasno o čemu su oni na tim susretima razgovarali i je li znanstvenik ruskom obavještajcu dao neke važne podatke. Margariti je on napisao da je učinio sve što je mogao. Kada se bračni par Konjenkov vratio u Moskvu 1946. godine, vlasti su ih materijalno zbrinule, što znači da je po Staljinovom mišljenju Margaritin rad bio uspješan.

Pa ipak, i ruska i američka obavještajna služba još uvijek drže u tajnosti pitanja vezana za ovaj slučaj, i zato nije moguće saznati što se zapravo događalo u Einsteinovim kontaktima sa sovjetskim agentima prije više od 70 godina. Jasno je samo jedno: ni najveći svjetski umovi nisu imuni na slabosti koje potječu iz srca.

Pročitajte i: Pet najznačajnijih otkrića "ruskog Da Vincija" Ciolkovskog

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:
Više