Kako su Rusi izgubili pravo na nošenje oružja

Konstantin Vjeremejčik/TASS
Nabaviti oružje u Rusiji nije jednostavno. Morate prvo proći ozbiljne provjere i tek tada možete postati ponosni vlasnik lovačke puške ili pneumatskog pištolja. U carsko doba nije bilo tako - tada je gotovo svatko mogao nositi oružje.

Čuveni ruski pjesnik Aleksandar Puškin voljeo je neobičnu zabavu: kad bi se ujutro probudio, ležao je u krevetu i pucao iz pištolja u zid.

U carskoj Rusiji ljudi su voljeli oružje. Časnici, trgovci, studenti, ugledne gospođe i mlade dame – svi su imali omiljeni revolver, ponekad i nekoliko njih. Međutim, poslije revolucije 1917. godine stvari su se promijenile.

Zabranjeno pucati kod kuće

Prije revolucije u svim velikim ruskim gradovima, kao što su Moskva i Sankt-Peterburg, vatrenog oružja je bilo u izobilju. U novinama su se reklamirale marke pištolja Browning, Nagant, Mauser i drugi, koji su bili popularni i pristupačni. Novi Mauser je koštao oko 45 rubalja, a bilo je u opticaju i puno jeftinijih polovnih pištolja. Radi usporedbe, prosječna mjesečna plaća kućepazitelja u Moskvi u to vrijeme je iznosila 40 rubalja.

Međutim, čak i u to vrijeme Rusi nisu bili potpuno slobodni od miješanja vlasti kada je oružje u pitanju. Postojeća ograničenja nisu se ipak odnosila na posjedovanje oružja, nego na njegovo korištenje.

Nasumično pucanje i pucanje u zatvorenom prostoru bili su ozbiljni problemi u Moskvi u 17. stoljeću, gdje su skoro sve zgrade bile od drveta. Naime, iskra od pucnja mogla je lako izazvato požar. U stvari, ovakvi incidenti su bili toliko česti da je 1684. godine carskim ukazom zabranjeno pucanje u zatvorenom prostoru.

Naravno, sudeći po Puškinovom primjeru, izgleda da je većina građana još dugo ignorirala ovo pravilo.

Novi val ograničenja stigao je 1845. godine, kad je uveden obiman set zakona o vatrenom oružju. Zabranjeno je pucanje na otvorenom, na javnim mjestima, osim u slučaju izrazite potrebe.

Iako je Rusima oduzeto pravo da pucaju iz zabave, niko nije prijetio da će im oduzeti oružje. Ali, sve ovo se promijenilo sa revolucijom.

Totalno razoružavanje

Boljševička revolucija je stavila točku na slobodan promet oružja među običnim građanima. Vođe ustanka su vrlo dobro znale za što su sve sposobne mase, posebno naoružane do zuba, i uvele su monopol na posjedovanje oružja.

1918. godine boljševici su proveli masovne konfiskacije civilnog oružja, stavljajući posjedovanje oružja van zakona uz zaprijećenu kaznu od najviše 10 godina zatvora za skrivanje oružja.

Jedini izuzetak su bili lovci kojima je bilo dozvoljeno posjedovanje puške s glatkom cijevi. Dozvole za nošenje oružja su se međutim strogo kontrolirale i izdavao ih je jedino NKVD, policijsko tijelo poznato po ulozi u Staljinovim političkim čistkama.

Bilo je samo pitanje vremena prije nego što je Rusija postala zemlja bez gotovo ikakvog oružja među građanstvom. Neki ljudi su vjerovali da će poslije raspada Sovjetskog Saveza Rusi ponovo steći pravo na posjedovanje oružja, ali iako je tokom 90-ih oružje bilo dostupno na crnom tržištu, nova vlast nije željela riskirati uvodeći liberalizaciju  tržišta oružja.

Danas Rusi mogu legalno nabaviti samo puške s glatkom cijevi za lov i sport, kao i pneumatsko oružje za samoobranu. Dobijanje dozvole za nošenje oružja podrazumijeva prilično rigoroznu provjeru osobnosti.

Ukratko, Rusi danas još nekako i mogu nabaviti oružje, ali na sreću uglavnom su napustili omiljenu zabavu svojih predaka, koji su voljeli pucati po kući.

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:
Više

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće