Predsjednik Rusije Vladimir Putin je petnaesti put bio na godišnjoj "izravnoj liniji" s narodom, tj. odgovarao je na pitanja građana iz cijele Rusije. U četiri sata je razmotrio mnoge teme, a među njima i Siriju, Ukrajinu, SAD, ceste na Bajkalu, budućnost tvornica, industrijalizaciju Arktika, korupciju, odnose s oporbom, ekonomiju i "ruski trag" u američkim izborima.
Predsjednik je ponovno nastupio u ulozi čovjeka koji, reklo bi se, jedini stvarno rješava probleme, i to probleme svih vrsta: od međunarodnih odnosa do ugljene prašine, od deponija blizu Moskve do pukotina u zidovima. Kako je istaknuo Pavel Saljin, direktor Centra za politološka istraživanja Financijskog sveučilišta pri Vladi RF, princip "ručnog upravljanja" zemljom i dalje je dominantan. "Vlast zna da stanovništvo očekuje da se obrati pažnja na socijalno-ekonomska pitanja, na nizak životni standard, loše ceste i obećani novac kojeg još uvijek nema. Nije, međutim, rečeno kojim mjerama ćemo dostići te pozitivne izmjene. Iz 'izravne linije' se može izvesti zaključak da postoji samo jedan način na koji čovjek može poboljšati svoj položaj: treba pričekati godinu dana i na sljedećoj 'izravnoj liniji' pokušati postaviti pitanje predsjedniku", smatra Saljin.
Zaista je bilo mnogo žalbi na oronule stanove i bezizlaznu financijsku situaciju, iako je vezu s narodom predsjednik počeo riječima "kriza je prevladana". S druge strane, možda se najveća očekivanja od "linije" nisu sastojala u tome. Postoji vjerojatnost da je ovo posljednja Putinova "izravna linija", jer će 2018. godine u Rusiji biti održani predsjednički izbori, a planovi šefa države još uvijek nisu poznati javnosti.
/ AP
Putin nije mnogo pričao o međunarodnim problemima, a ono što je rekao može se lako svesti na jedan postulat: "Ako se želite družiti, mi smo spremni. Ako ne želite - ne morate, mi možemo pričekati". To je pragmatičan pristup, smatra politički tehnolog Dmitrij Orlov, generalni direktor Agencije za političke i gospodarske komunikacije: "Mi smo zainteresirani za maksimalno povoljne odnose sa svim zemljama. Naravno, pod određenim uvjetima. Međutim, kada je riječ o diplomaciji, Rusija neće trčati ispred svih ostalih, niti će bilo kome stvarati superkomforne uvjete. Ako je našim partnerima potrebno, počinjemo s pregovorima. Ako nije, onda to znači da između ostalog i situacija sa sankcijama može biti konzervirana na neodređeno vrijeme. Putin je dobro rekao da sankcije ne predstavljaju opasnost po nacionalne interese".
Točno je da u Americi postoji rusofobija, i da tim povodom američke medije obuzima histerija, ali sve je to rezultat političke borbe, smatra Kremlj. "Prema tome, da nije bilo Krima, izmislili bi nešto drugo za odvraćanje Rusije", rekao je Putin.
Doduše, tu šef Ruske Federacije nije rekao ništa novo, samo je ponovio stav koji je ranije u više navrata iznio. Europi je poželio sreću u odnosima s ukrajinskim "novacima", a po pitanju Sirije je bio dosljedan, rekavši da je cilj oružanih snaga RF rješavanje sukoba u regiji, odakle Rusija zasad ne namjerava otići, nego će se samo premjestiti u svoje baze u Siriji ukoliko sirijska vojska ojača.
/ AP
Na žalbe građana predsjednik je više puta odgovorio da je "Federacija (Ruska) izdvojila novac", samo je pitanje gdje je taj novac završio. Zato je on predložio da se pitanje postavi guverneru ili javnom tužiteljstvu. Netko je podsjetio predsjednika na njegove riječi "svoje ljude ne ostavljamo na cjedilu" i pitao ga odnosi li se to i na dužnosnike korupcionaše. "Ja njih ne tretiram kao svoje ljude", odgovorio je Putin.
U pitanju je li Putin spreman razgovarati s oporbom odrazila se tema masovnih mitinga protiv korupcije koji su prije neki dan okončani privođenjem prosvjednika zbog kršenja zakona i pokretanjem protiv njih kaznenih i prekršajnih postupaka. "Spreman sam razgovarati sa svima kojima je zaista cilj poboljšanje životnog standarda građana i rješavanje problema, a ne korištenje sadašnjih poteškoća radi političke karijere i vlastite samoreklame, tj. radi stjecanja koristi zahvaljujući tim poteškoćama", rekao je šef Ruske Federacije.
Opći dojam poslije "izravne linije" je da se Rusija danas nalazi u stanju političke turbulencije, misli Orlov. On smatra da je predsjednik mogao djelovati u dva smjera kada je riječ o prosvjedima: mogao je detaljno komentirati istaknute zahtjeve i odgovarati na njih, ili pokazati kako prioritet ima većina stanovništva sa svojim stvarnim problemima, a ne sudionici prosvjeda. Predsjednik je izabrao drugu varijantu, što po Orlovljevom mišljenju, djeluje prilično "upadljivo i umjesno u kontekstu tih turbulencija".
Tijekom "izravne linije" nije postalo jasno namjerava li se Putin andidirati za drugi mandat, ili već ima nasljednika. On je sam pročitao iz svojih bilježaka pitanje: "Koga planirate ostavite poslije svog mandata?", A zatim je odgovorio: "Prvo, ja još uvijek radim. Drugo, o tome trebaju odlučivati sami birači. Ja ću reći koja varijanta je po meni najbolja, neću to skrivati, ali samo birači mogu donijeti odluku".
Uostalom, ništa drugo nije ni trebalo očekivati prije jeseni, smatra Saljin, jer je Putin jasno stavio do znanja da je zasad rano za početak kampanje. "Ali on je očito formulirao najveći izazov koji stoji pred novim predsjednikom", kaže Orlov. Doslovce je to ovako rečeno: "Osigurati rast prihoda i osloboditi se siromaštva i baraka".
Istina, pojedinci su u Putinovim odgovorima ipak vidjeli signale da se on sprema za novi mandat.
Vladimir Putin rijetko priča o svojoj obitelji, ali je ovoga puta rekao da je nedavno dobio unuka. U listu Kommersant je već izneena pretpostavka da tema "djeda Putina" može osvježiti imidž ruskog predsjednika uoči izbora 2018. godine. "Ako se tema 'djeda Putina' dobro prezentira, ona mu može osigurati nove simpatije biračkog tijela", smatra spomenuti list.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu
