Milan Bandić:„Svesrdno podržavam ruske inicijative u Zagrebu"

Iva Jurić/RBTH
Gradonačelnik Zagreba Milan Bandić je u intervjuu za RBTH progovorio o svojoj vezi s Rusijom, investicijskim projektima Moskve i Zagreba te stvaranju zagrebačkog trga u Moskvi.

Kako je započela Vaša prva radna suradnja s Rusijom?

S tadašnjim gradonačelnikom Moskve, Lužkovim, 2001. sam potpisao Protokol o suradnji te od tada naši glavni gradovi dobro surađuju.

Već trinaest godina ugošćujemo djecu iz Beslana u domu Crvenog križa Grada Zagreba ''Villa Rustica'', u Novom Vinodolskom. Osjećao sam da je to najmanje što možemo učiniti nakon stravičnog terorističkog napada na osnovnu školu u Beslanu 2004. godine.

Svakako treba naglasiti da njegujemo prijateljske odnose s dva grada, a to su Moskva i Sankt Peterburg. Upravo sljedeće godine punimo 50 godina prijateljstva sa Sankt Peterburgom te smo već u znaku te obljetnice imali prilike vidjeti baletni gala koncert u zagrebačkom HNK, u listopadu prošle godine, u sklopu Dana Sankt Peterbuga u Zagrebu. Također, senzacionalni nastup zagrebačkog HNK u Sankt Peterburgu ove godine je polučio izvrsne kritike i reakcije ruske publike. S obzirom na veliku obljetnicu u pripremi su i brojne druge kulturno-umjetničke razmjene. U planu je i gostovanje Zagrebačke filharmonije u Sankt Peterburgu.

Svojevrsna kulminacija ove odlične suradnje dvaju gradova bit će u travnju 2018. kad će se u Galeriji Klovićevi dvori otvoriti izložba Katarina Velika i Carska Rusija-remek djela iz Muzeja Ermitaž.

Isto tako, 13. srpnja 2017. u Sankt Peterburgu, u Muzeju povijesti otvorit će se  izložba "Nikola Tesla-čovjek koji je rasvijetlio svijet", u organizaciji Tehničkog muzeja Nikola Tesla iz Zagreba. Idućeg dana, 14. srpnja na istom mjestu bit će  i izložba Klasici hrvatske fotografije u organizaciji Muzeja za umjetnost i obrt, dok će se u studenom 2017. u Tehničkom muzeju Nikola Tesla otvoriti izložba plakata o osvajanju svemira iz Muzeja povijesti Sankt Peterburga.

Iako je Republika Hrvatska članica NATO-a i Europske unije čija su stajališta o brojnim svjetskim pitanjima nerijetko različita od službenih stavova Ruske Federacije, neosporna je činjenica da hrvatski narod cijeni i voli ruski narod, a mi u gradu Zagrebu smo očiti primjer toga i to poneki neupućeni pojedinci sa svojim krivim interpretacijama ne mogu promijeniti.
Također, već postoji načelan dogovor Arheološkog muzeja iz Zagreba i Muzeja povijesti Sankt Peterburga da se u  2018. u Muzeju povijesti Sankt Peterburga realizira izložba "Japodi - zaboravljeni gorštaci" u organizaciji Arheološkog muzeja u Zagrebu, a 2019. Izložba arheološke građe Muzeja povijesti Sankt Peterburga u zagrebačkom Arheološkom muzeju.

Postoje već naznake i daljnje suradnje zagrebačkih i sankpeterburških ustanova, kao što je interes Centralnog izložbenog prostora Manjež u Sankt Peterburgu da u prostoru Manježa izlože remek djela hrvatske naivne umjetnosti, ali i veliku izložbu hrvatske likovne umjetnosti u cjelini s obzirom na to da raspolažu s gotovo 4500 četvornih metara izložbenog prostora.

Nekoliko ste puta bili u Moskvi. S dolaskom Sobjanina Moskva se jako promijenila – kakve ste promjene vi primijetili kao gradonačelnik? Što je, po Vašem mišljenju, najteže promijeniti?

Zadnji put sam upravo bio prošle godine na Urbanističkom forumu, koju tradicionalno organizira Moskva, a bavi se problemima i izazovima modernih gradova u područjima održivog razvoja i urbane aglomeracije. Ono što sam primijetio je da se uži centar grada otvorio za pješake i da su ulice pune života i sadržaja.

Što bi Zagreb mogao preuzeti od Moskve, a što Moskva od Zagreba? U kojoj bi sferi gradovi mogli podijeliti svoja iskustva?

Veličinom i brojem stanovnika Zagreb i Moskva se zaista razlikuju, međutim, postoje zajedničke teme svih glavnih gradova od komunalnih i infrastrukturnih pitanja do sigurnosti građana. Svakako, u današnje vrijeme teme kriznih situacija i sigurnosti su one s kojima se bore svi veliki gradovi. Ono što Zagreb može ponuditi kao dobar primjer su rješenja prometa u mirovanju, tj. naplate parkinga o kojem smo već pričali u Moskvi.

Kao što sam i prošle godine rekao na spomenutom Urbanističkom forumu, Grad Zagreb ima jasnu globalnu viziju pametnog, održivog i uključivog razvoja, a svoja dugoročna strateška opredjeljenja izražava u temeljnom razvojnom dokumentu ZagrebPlan 2020+. Težimo da se ta vizija ostvaruje pomicanjem granica u svim, za Grad značajnim područjima rada i djelovanja, primjenom poduzetničkog pristupa – pristupa koji se ne zadovoljava postojećim, koji u kreativnom procesu traži nove ideje i teži ostvarivanju novih vrijednosti.

Zagreb vidimo kao: konkurentan grad, grad stručne i mobilne radne snage koji održivo gospodari prirodnim resursima i vrijednostima, grad kvalitetnih prostora, funkcija i javnih servisa, grad u kojem se kvalitetno živi i učinkovito upravlja, dakle, pametan, održiv i uključiv.

 Kakvi bi investicijski projekti Moskve mogli biti zanimljivi u Hrvatskoj?

Strani investicijski projekti su itekako dobrodošli u Zagrebu. Moj moto je - kvalitetan servis građanima i istinska logistika poduzetnicima 365 dana u godini!

Povoljan geografski položaj Zagreba na nekoliko europskih koridora, odlična cestovna infrastruktura i povezanost s morem, razvijene transportne usluge kao i blizina zračne luke s vrlo dinamičnim prometom,  koncentracija znanstvenih, istraživačkih i obrazovnih institucija te dugogodišnja tradicija poduzetništva i  obrtništva, komparativne su prednosti koje ističemo u privlačenju stranih ulaganja. Preko 50% direktnih stranih ulaganja i gotovo trećina BDP-a Republike Hrvatske ostvaruje se upravo u Zagrebu.

Grad Zagreb gospodari znatnim fondom građevinskog zemljišta i građevina što omogućuje aktivnu ulogu Grada u usmjeravanju i poticanju gospodarskog i prostornog razvoja. Kao jedan od imperativa održivog urbanog razvoja nameće se brownfield regeneracija. U tom smislu  i Grad Zagreb želi transformirati stare nedovoljno iskorištene industrijske i komercijalne građevine i površine te privlačenjem novih aktivnosti i investicija stvoriti dodatne vrijednosti istovremeno poštujući postojeće vrijednosti lokacije. Neke od najvažnijih nekretnina u vlasništvu Grada Zagreba na kojima se regeneracijom predviđa novi prostorni razvoj nalaze se u samom gradskom središtu ili njegovom kontaktnom području. Grad Zagreb je na nizu projekata započeo aktivnosti kako bi isti bili spremni za realizaciju u suradnji s privatnim investitorima. To su: Zagrebački velesajam, Blok Badel, kompleks Zagrepčanka, Gredelj, Paromlin, Termalno kupalište Zagreb. Veliki potencijal predstavljaju i napuštene velike gradnje u vlasništvu Grada i Države (npr. Sveučilišna bolnica). Te lokacije su ogroman potencijal za daljnji razvoj Grada, ali i prilika za strane investitore jer su od najužeg centra udaljene od 1 do 4 kilometra.

Milan Bandić s urednicom RBTH. Izvor: Iva Jurić/RBTH

Aktivna politika gradske uprave prepoznata je i izvan granica Hrvatske, tako se Zagreb u natjecanju magazina Financial Times, u velikoj konkurenciji od 294 europska grada, našao među  top 10 europskih gradova budućnosti 2016/2017. Ne treba zaboraviti ni nagradu na natječaju za  Europsku nagradu za promicanje poduzetništva 2016 (EEPA) na kojem je Projekt Zagreb – poduzetan i odgovoran grad osvojio drugo mjesto, odmah iza projekta grada Rotterdama. Činjenica da je Grad Zagreb u konkurenciji većoj od 340 prijavljenih projekata s područja EU bio nominiran u kategoriji Odgovorno i uključivo poduzetništvo je uspjeh za cijelu Hrvatsku.

U Zagrebu su postojala dva ruska restorana, no oba su zatvorena. Što mislite, s čime bi to moglo imati veze?

Vjerujem da su to bili kvalitetni restorani s kvalitetnom ponudom i uslugom, ali, kao i svi drugi ugostiteljski objekti, direktno su ovisni o tržištu, odnosno o potražnji. Teško je govoriti o razlozima zašto se bilo koji restoran zatvorio, jer razlozi mogu biti različiti. Poznato je da Zagreb niže turističke uspjehe i sve veći broj turista posjećuje Zagreb, a turisti su često okrenuti prema tradicionalnoj kuhinji mjesta u koje dolaze i često žele probati nešto autohtono.

Upoznali ste mnoge veleposlanike Rusije u Hrvatskoj. Što možete reći o trenutnom veleposlaniku Rusije u Hrvatskoj? Koja su njegova glavna postignuća?

Odnosi sa svim veleposlanicima Rusije su bili vrlo dobri. Dapače, takav odnos njegujem s cijelim diplomatskim zborom. Ima nešto i u samom duhu Zagreba, svi se vrlo ugodno iznenade te vrlo nerado odlaze, to znam jer pri svakom nastupnom i oproštajnom posjetu veleposlanika doživim slične reakcije.

  Sa sadašnjim veleposlanikom, gospodinom Anvarom Azimovom sam ostvario dobru suradnju koja se i realizirala kroz brojne projekte, pa smo tako prošle godine, u lipnju, u Aleji pjesnika na Bundeku postavili spomenik Aleksandru Sergejeviču Puškinu. Nadalje, u listopadu prošle godine smo u parku Stara Trešnjevka postavili bistu ruskom astronautu Juriju Gagarinu. Također, u Aleji pjesnika postavljena je i bista ruskom pjesniku Sergeju Aleksandroviču Jesenjinu. Ono na čemu radimo i u stalnim smo pregovorima je spomenik Jurju Križaniću u Moskvi, hrvatskom svećeniku, piscu i političaru koji povezuje dvije države. Ono što je Moskva predložila je i zagrebački trg na kojem bi i bio sam spomenik.

Jeste li imali neka upozorenja od strane države u vezi vašeg prijateljstva s veleposlanikom zbog sankcija prema Rusiji?

Naravno da nisam, mi živimo u demokratskoj državi.

Milan Bandić s veleposlanikom Rusije u Hrvatskoj Anvarom Azimovim 12. lipnja 2017. Izvor: Grad Zagreb.

U Hrvatskoj ima puno pripadnika ruske manjine. Surađujete li i kako s njihovim predstavnicima?

Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. u Zagrebu živi 331 pripadnik ruske zajednice ili 0,04% u odnosu na ukupni broj stanovnika.

Radi sudjelovanja u javnom životu i upravljanju lokalnim poslovima pripadnici ruske nacionalne zajednicu su, po prvi puta, na izborima provedenima 2011., izabrali svoju predstavnicu gospođu Galinu Kovačević.

Grad Zagreb je predstavnici ruske zajednice osigurao sve uvjete za rad. Dodijeljeni su joj  prostor za rad opremljen uredskom opremom i namještajem, financijska sredstva za rad i za obavljanje administrativnih poslova za njene potrebe, financijska sredstva za njezine aktivnosti i programe u cilju očuvanja etničkih, jezičnih, kulturnih i vjerskih obilježja ruskoga naroda.

Milan Bandić na proslavi Dana Rusije 12. lipnja 2017.Izvor: Nacionalna Zajednica RUSA Hrvatske

Možemo se pohvaliti odličnom suradnjom s predstavnicom ruske nacionalne zajednice u Gradu Zagrebu a naročito smo ponosni na plodnu i odličnu međusobnu suradnju institucija svih 18 nacionalnih zajednica koliko ih sada djeluje u gradu. Grad je u gotovo svakom njihovom projektu partner, a ja uvijek rado prihvaćam biti pokrovitelj događanja koja organiziraju, pa tako i događanja u organizaciji gospođe Kovačević. Multietničan i multikonfesionalan Zagreb, partnerstvo i suradnja s nacionalnim zajednicama je cilj koji sam si postavio još prije 17 godina i bez lažne skromnosti mogu reći da sam ga i postigao zahvaljujući suradnji s pripadnicima nacionalnih zajednica i podršci građana Grada Zagreba. Zbog toga, u pogledu svoje  kulture i standarda u poštivanju ljudskih i manjinskih prava Zagreb danas zaista pripada svjetskom vrhu.

Vezano uz suradnju pripadnika ruske nacionalne manjine na područje kulture,  u zagrebačkom Centru za kulturu i informacije Maksimir u tijeku je audicija za ruski zbor Slavjanka. Riječ je o suradnji Centra i Asocijacije mladeži ruskih sunarodnjaka u Republici Hrvatskoj.

Što se školstva tiče, u osnovne škole Grada Zagreba uključeno je 11 pripadnika ruske nacionalne manjine. U Osnovnoj školi Ivana Gundulića organizirano je njegovanje jezika i kulture na način da se nastava izvodi na hrvatskome jeziku uz dodatnih dva do pet školskih sati namijenjenih njegovanju jezika i kulture nacionalne manjine. Dodatna satnica u trajanju od pet školskih sati tjedno obuhvaća učenje jezika i književnosti nacionalne manjine, geografije, povijesti, glazbene i likovne umjetnosti. Tijekom ove godine organiziran je dvodnevni boravak delegacije iz Sankt Peterburga  tijekom kojeg je naglasak  bio stavljen na strukovno obrazovanje.

Smatrate li da hrvatski mediji previše demoniziraju Rusiju? Što mislite zašto se to događa?

Možda se može pronaći poneki neprimjerni natpis u vezi Rusije, ali ne bih se složio s Vašim zaključkom da se radi o demonizaciji već je tu riječ o ponekom nedovoljno upućenom novinaru.

Iako je Republika Hrvatska članica NATO-a i Europske unije čija su stajališta o brojnim svjetskim pitanjima nerijetko različita od službenih stavova Ruske Federacije, neosporna je činjenica da hrvatski narod cijeni i voli ruski narod, a mi u gradu Zagrebu smo očiti primjer toga i to poneki neupućeni pojedinci sa svojim krivim interpretacijama ne mogu promijeniti.

Da imate mogućnost oživjeti jednog ruskog povijesnog lika, tko bi to bio?

Definitivno ruski pjesnik Sergej Jesenjin! Obožavam njegove pjesme.

Više