Staljinov portret kojeg su svi mrzili

Daniel Luque
Picasso je naslikao portret vođe Sovjetskog Saveza deset dana nakon njegove smrti i među članovima Komunističke partije Francuske izazvao svađu.

Spoj umjetnosti i političkih interesa rijetko daje dobre rezultate. Picassu se jednom prilikom obratio pjesnik Louis Aragon s prijedlogom zbog kojeg je slikar kasnije dobrano požalio. Aragon je tada bio na čelu popularnog književnog časopisa "es Lettres Françaises" i Picassu nije bilo jednostavno odbiti prijedlog pjesnika koji je, baš poput Picassa, bio član  Komunističke partije Francuske - da naslika portret samog Staljina.

15. ožujka 1953. godine, samo deset dana nakon smrti vođe Sovjetskog Saveza, u časopisu se pojavio portret Staljina s prepoznatljivim Picassovim potezima. Staljin je bio  naslikan kao običan gruzijski momak s brkovima i ispupčenim očima.

Tri dana nakon publikacije Komunistička partija Francuske je izrazila nezadovoljstvo radom autora Guernice: "Tajništvo Komunističke partije Francuske kategorički ne odobrava objavljivanje portreta velikog Staljina."

Louis Aragon. Fuente: Wikipedia Commons.Louis Aragon. Izvor: Wikipedia Commons.

 

Razgovarali smo s Rafaelom Ingladom, biografom Picassa

Kako bismo saznali više o ovom neobičnom slučaju, zaputili smo u rodno mjesto Picassa, Malagu, gdje živi njegov biograf Rafael Inglada.

 

Portret Staljina koji je Picasso naslikao nakon smrti sovjetskog diktatora (5. ožujka 1953.) bio je odgovor na zahtjeve toga što bi trebala biti umjetnost u moćnoj državi poput Rusije. Upravo je Picassov biograf i prijatelj Pierre Daix dan poslije pod Aragonovim imenom poslao u Malagu telegram s ponudom Picassu da nacrta portret za posebno izdanje Les Lettres Françaises.

Picasso je završio sliku 8. ožujka u gradu Vallaurisu, a ona se u časopisu pojavila 12. ožujka. Picasso je htio napraviti crtež mladog Staljina (prema fotografiji iiz 1903., koju je u starim novinama pronašao njegov prijatelj Françoise Gilot). "Reklo bi se da su se Picasso i Gilot dobro nasmijali kad je portret bio završen, jer je nevjerojatno nalikovao na Françoiseovog oca, pišu Czernin i Müller. Ipak su ga poslali uredniku koji ga je stavio na naslovnicu pored članka Aragona i Joliot-Curie.

Ni cvijeće koje je Picasso poslao u Moskvu nije uspjelo smiriti ni članove Komunističke partije Francuske, ni kritičare i obožavatelje umjetnika. Ustvari, urednik novina L'Humanité je 18. svibnja na naslovnoj stranici lista
objavio neodobravajuću izjavu:  "Bez dovođenja integriteta umjetnika u pitanje, čija je predanost radničkoj klasi svima dobro poznata, Tajništvo Komunističke partije Francuske žali zbog toga što je drug Aragon, član Središnjeg odbora i direktor Les Lettres françaises, koji se inače hrabro bori za razvoj umjetnosti realizma, dopustio objavljivanje ove slike."
 

Rafael Inglada. Foto: Lola Durán, Valladolid.Rafael Inglada. Izvor: Lola Duran, Valladolid.

 

Jednoglasna osuda
 

Politički ured i Odborsu smatrali da je to 'uvredljiva ivulgarnakarikaturavelikog vođe' za koju su glavni krivci samAragoni uredništvo i da sve primjerke časopisatreba uništiti i tražitijavnu ispriku odokrivljenika.

LouisAragonnije imaoizbora negopopustitii javno se ispričati.U sljedećembroju časopisa Aragon je popljuvao Picassa i objavio razne negativne kritike.

 

 Fuente: Wikipedia Commons. Izvor: Wikipedia Commons.

 

Je Picasso bio uvjereni komunist?

 

Nema sumnje da je dugo izgnanstvo iz domovine Španjolske zbog neslaganja s režimom generala Franca u kombinaciji s brutalnim iskustvima tijekom nacističke okupacije Pariza dovelo do toga da je Pablo Picasso vidio komunizam kao ideal mira i ključ za svijet slobodan od fašizma.

To mu je donijelo više problema nego koristi. Na primjer, na nekim su izložbama prosvjedovale desničarske skupine, a SAD mu je zabranio ulazak u zemlju. 
Umjetnik je počeo putovati po svijetu, držati javna predavanja i donirati puno novaca u razne društvene svrhe - naprimjer, milijun franaka francuskim rudarima tijekom štrajka. Kasnije se pridružio prosvjedima protiv rata na Korejskom poluotoku, kojem je posvetio svoje djelo "Masakr u Koreji" (1951).

 

Masakr u Koreji. Izvor: Wikipedia Commons.Masakr u Koreji. Izvor: Wikipedia Commons.

 

Picasso,koji je dobioLenjinovunagradu za mirmeđu narodima1962. godine, imao jesloženodnos sKomunističkom partijom,jernije odobriorepresijumađarskog revolucije iPraškog proljeća,ali je ostaovjeranmarksizmudo svoje smrti1973. godine.

Više