Kad je 1953. godine umro Josif Staljin, jedan od najkontroverznijih lidera u povijesti Sovjetskog Saveza i modernoj Rusiji, za sovjetski je narod on bio nešto poput boga. Zahvaljujući propagandi Staljina su obožavali u cijelom Sovjetskom Savezu: vođi su podizali spomenike za njegova života, o njemu su se skladale pjesme, u njegovu su čast nazivali gradove.
Nakon Staljinove smrti, kult ličnosti ubrzo se raspao. Novi lider Nikita Hruščov osudio je staljinističke represije koje su dovele do smrti milijuna nevinih ljudi. Započela je destaljinizacija: srušeni su spomenici vođi, a službena lica radije nisu spominjala njegovo ime. Za vrijeme perestrojke i poslije raspada SSSR-a šutnju je zamijenila kritika. "Krivnja Staljina pred partijom i narodom za odobrene masovne represije i bezakonje ogromna je i neoprostiva", rekao je Mihail Gorbačov u izvješću 1987. godine. Postsovjetski vođe također su u više navrata osudili zločine Staljinove epohe.
Neuspješna destaljinizacija
Pa ipak, u 21. se stoljeću u Rusiji dižu novi spomenici Staljinu. Obično se radi o malim bistama koje postavljaju komunisti. Od 2012. godine u nekim gradovima Rusije na Dan pobjede aktivisti vješaju portrete Staljina na autobuse - "staljinobuse". U Penzi (640 km jugoistočno od Moskve) su komunisti otvorili mali "Centar Staljin" sličan "Centru Jeljcin" u Ekaterinburgu i proglasili 2016. godinu "godinom Staljina".
Komunističke inicijative nailaze na razumijevanje. Prema istraživanju Levada centra u ožujku 2016. godine, 54% Rusa vjeruje da je Staljin odigrao pozitivnu ulogu u povijesti zemlje - to je zasad najviša brojka otkad postoje takva istraživanja (od 2003.). Broj Rusa koji pozitivno ocjenjuju Staljina smanjio se 2008. godine (39%), ali je onda ponovno počeo rasti. Neviđeno visok pokazao se i postotak Rusa koji smatraju da su Staljinove represije bile "politička nužnost" - tako ih je okarakteriziralo 26% ispitanika.
Aleksej Makarkin, potpredsjednik Centra za političke tehnologije, vjeruje da destaljinizacija nije upalila jer se povezuje s razdobljem neuspjeha i nesreće. "Staljina su tijekom perestrojke aktivno kritizirali, otkrili su njegove zločine i to je bio šok. Danas se perestrojka masovno doživljava kao razdoblje pogrešaka i raspada zemlje pa ljudi rezoniraju "obrnuto" - ako su Staljina kritizirali za vrijeme perestrojke, onda to znači da je dobar", rekao je stručnjak za RBTH.
Imidž pobjednika
Prema Makarkinu, glavna komponenta Staljinove popularnosti je pobjeda u Drugom svjetskom ratu: "Staljin je bio Vrhovni zapovjednik. U ruskom društvu postoji vrlo jak kult pobjede i u svijesti većine nemoguće je ignorirati ulogu onoga koji je vodio vojsku".
Makarkin smatra da se i ostali uspjesi iz Staljinove epohe pripisuju samom vođi: "U glavama staljinista upravo je Staljin ostvario industrijalizaciju, izgradio tvornice, prisajedinio novi teritorij. Trenutno u Rusiji dominira pragmatični pristup povijesti, a ne moralni. Ako proširite teritorij države - uspješan ste lider".
Staljin kao susjed?
Kako je Staljin izmijenio Moskvu
Sedam zvijezda sovjetske arhitekture koje nikad niste vidjeli
Valerij Solovej, politički analitičar i profesor na MGIMO, uvjeren je da "kada ljudi kažu da im se sviđa Staljin to ne znači da žele živjeti pod njegovom vlašću. Svatko želi Staljina za svog susjeda, ali ne i za sebe". Statistika potvrđuje njegove riječi: anketa Levada centra pokazuje da bi, unatoč velikom broju Staljinovih simpatizera, samo 23% Rusa osobno željelo živjeti i raditi pod njegovom vlašću.
Suvremeni ruski staljinizam je, prema riječima stručnjaka, u velikoj mjeri protestan. "Slika Staljina je slika skromnog vođe koji hoda "u jednom šinjelu". U kontekstu korumpiranih elita mnogi ljudi Staljina percipiraju kao primjer čestitosti", dodaje Aleksej Makarkin. Solovej se slaže s njime: "Izražavanje ljubavi prema Staljinu je simbolični protest, želja za snažnom rukom koja će dovesti stvari u red."
Zastava komunista
U rujnu 2016. godine u Rusiji će se održati izbori za Državnu Dumu. Predstavnici Komunističke stranke (druge po veličini u trenutnom parlamentu) već su najavili da će oni koristiti sliku Staljina na izborima kako bi "privukli više glasova".
Stručnjaci procjenjuju da ovaj potez ima potencijala - oduševit će one koji su nostalgični za Sovjetskim Savezom. "Biračko tijelo Komunističke stranke ima pozitivan stav prema Staljinu", kaže Aleksej Makarkin. "To bi moglo utjecati na njih, moglo bi ih mobilizirati."
Za liberalno nastrojen dio društva Staljin je mračna figura, arhitekt represije u kojoj je stradalo (prema podacima organizacije za ljudska prava "Memorial") između 11 i 39 milijuna ljudi. Izjava komunista već je naišla na ozbiljno negodovanje, ali skandal će, smatra Solovej, samo pomoći komunistima.
"Staljin će im povećati broj glasova, simpatije i prepoznatljivost", rekao je Solovej za RBTH. "A oni koji su protiv Staljina i tako neće glasati za Komunističku stranku. Tako stranka neće izgubiti glasove".
Prepreka komunistima može postati jedino nacrt zakona zastupnika Liberalno demokratske stranke kojim se želi zabraniti korištenje slika pokojnih ljudi u predizbornoj kampanji. Prema izjavama zastupnika Liberalno demokratske stranke, prijedlog zakona nije povezan s inicijativom Komunističke stranke, ali će, ako prijedlog bude usvojen, komunisti kampanju provesti bez svog pokojnog vođe.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu
