Predsjednika Putina prvi put su osobno i službeno optužili za korupciju. Tu izjavu dao je Adam Szubin, izvršitelj dužnosti zamjenika ministra financija SAD-a za pitanja borbe s terorizmom i finacijsku obavještajnu službu u 30-minutnom filmu ''Tajne Putinovog bogatstva''. Britanski televizijski kanal BBC pokazao ga je 25. siječnja.
Putin je najbogatiji čovjek u Europi, ima 40 milijardi dolara, jahtu i dvorac te svi znaju za to, govori se u filmu. Radnju filma, koja sve to ''razotkriva'' a koju su u Kremlju nazvali neutemeljenom klevetom, razmatrali su na zasjedanju predsjedničkog savjeta za suzbijanje korupcije u Rusiji.
Na njoj je Vladimir Putin zatražio od sudionika Savjeta rigozorne mjere za povratak ilegalno izvedenih aktiva iz države. U državi je ipak kriza, a u prošloj godini od 15, 5 milijardi rubalja (201 milijuna $), koje su se trebale utjerati od podmićenika (prema nalogu suda), vraćeno je samo 558 milijuna (7, 6 milijuna dolara). ''To je, složit ćete se, prilično skromna suma'', istaknuo je Putin.
Međutim, sudeći prema najnovijem indeksu razine korupcije, koji je objavio Transparency International, Rusija je postala manje korumpirana država: ona se popela za 17 mjesta na ljestvici te sad zauzima 119. mjesto. Znači li do da je Rusija počela bolje brojati novce koji ''cure' iz budžeta? Djelomično da. Stagnirajuća ekonomija mijenja raspodjelu i na ''crnom tržištu''.
Ratovi elita
Prošle godine ruska javnost bila je uznemirena uhićenjima ljudi iz regionalne političke elite. Između ostalog, bila su uhićena dva aktualna gubernatora.
Sve se više govorilo o ''čistkama'' na vrhu. Činilo se da će država ''kvrcnuti po nosu'' bogataše koji najviše troše, u uvjetima krize bio bi suviše veliki luksuz zatvari oči pred korupcijom.
Ipak, nijedan ''krupni igrač'' nije uhićen te je prisutna sasvim druga tendencija, tipična za krizna razdoblja: kad kolača ima sve manje, započinje borba između klanova.
''Zapravo, sustav raspodjele novac (iz federalnog centra) postaje rigorozniji, korupcija se koristi za 'rasturanje' međuklanskih grupacija'', smatra Julij Nisnevič, voditelj Znanstvenog laboratorija za antikorupcijsku politiku na Višoj školi ekonomije. Na kraju pobjeđuje onaj koji ima utjecajnijeg zaštitnika. Transferi u regionalne budžete u 2015. smanjeni su, izuzev Čečenije, u svim regijama.
''Kriza, koja rađa borbu za administracijske novce, može povećati učinkovitost njihove potrošnje'', smatra Anton Pominov, generalni direktor Centra za antikorupcijsko istraživanje Transparency International.
Uzimati više, no oprezno
S krizom se povećala i opreznost dužnosnika u srednjem dijelu karike, tvrde istraživači. Tako se nisu pojavile principijelno nove korupcijske sheme. Zbog toga što na tržište ne dolaze novi igrači, smanjio se broj slučajeva podmićivanja dužnosnika.
No zanimljivo je da se prosječan mito u Rusiji povećao. U 2015. iznosio je 9 440 dolara (u 2014. – 5 600$), tvrde u Udruženju odvjetnika Rusije za ljudska prava.
''To se objašnjava vanjskoekonomskim razlozima'', govori Marija Bast, predsjednica Udruženja. Tamo gdje se vrte veliki novci, uzimaju u eurima ili dolarima, a budući da je rubalj pao, mnogi su morali povisiti svoju cijenu, govori ona.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu
