Stručnjaci: Moskva nije spremna prihvatiti Južnu Osetiju

Predsjednik Južne Osetije Leonid Tibilov namjerava organizirati referendum o ulasku ove republike u sastav Rusije. To je izjavio 19. listopada u Chinvaliju, u susretu s pomoćnikom predsjednika Rusije Vladislavom Surkovom. „Današnja politička situacija je takva da se trebamo opredijeliti”, rekao je Tibilov, dodavši da je sjedinjenje s Rusijom stoljetni san južnoosetinskog naroda.

Problematično pitanje

Izgubljena Osetija

Priča o elektronskoj karti Sjeverne Osetije koja se isprepletala sa sudbinama kamenih kula iz 12. stoljeća, zapisivanjem povijesti iz uspomena kavkaskih staraca i oživljavanjem umirućih sela.

Moskva, međutim, po svemu sudeći ne doživljava to kao ozbiljno pitanje i ne namjerava pružiti podršku organizaciji referenduma. „Moskva je zadovoljna sadašnjim tempom integracijskih procesa. Nema neke posebne potrebe da se oni dodatno stimuliraju”, izjavio je za RBTH Aleksej Česnakov, politolog i bivši zamjenik načelnika odjeljenja za unutarnju politiku pri predsjedniku RF. Izjava Leonida Tibilova, po Česnakovljevom mišljenju, samo potvrđuje nepokolebljivost strateških prioriteta Južne Osetije, „ali ne znači da će se odmah početi s organiziranjem referenduma”.

Leonid Slucki, predsjednik Komiteta Državne Dume za pitanja Zajednice neovisnih država, euroazijsku integraciju i veze sa sunarodnjacima, isto smatra da je sasvim dovoljan sporazum o savezništvu i integraciji koji je potpisan u ožujku ove godine. Taj sporazum predviđa spajanje južnoosetinske i ruske pogranične službe, MUP-a i vojske. Osim toga, „Rusija ionako maksimalno ulaže u ekonomiju Južne Osetije”, dodao je zastupnik u intervjuu za RBTH. Preko 90% priljeva u budžet Južne Osetije čine sredstva iz Ruske Federacije. „Poštivat ćemo volju naroda, ali to pitanje [ulazak u sastav RF] je malo problematično zbog složene geostrateške situacije. Ja bih se sada suzdržao od pozitivnog ili negativnog mišljenja na tu temu”, dodao je Slucki.

Uostalom, „teško je pretpostaviti da predsjedniku Južne Osetije kao vrlo razumnom čovjeku to nije poznato, i da se on po tom pitanju nije savjetovao s Moskvom”, ističe Konstantin Zatulin, direktor Instituta za proučavanje Zajednice neovisnih država. Tibilov nije usamljen u svojoj namjeri. I drugi visoki službenici Južne Osetije s vremena na vrijeme daju takve izjave. Pa ipak, svi tamo shvaćaju da je jedno izraziti želju za sjedinjenjem, a drugo je sprovesti taj plan u djelo, kaže Zatulin i dodaje da je ta ideja vrlo popularna u biračkom tijelu ove zemlje. „Teško je reći zašto je Tibilov odlučio upravo to sada spomenuti. Ja, međutim, jasno vidim razliku između Južne Osetije, koja se teži sjediniti s Rusijom, i Abhazijom, koja se nada da će izgraditi neovisnu državu”, rekao je stručnjak.

Južna Osetija je djelomično priznata republika (njenu neovisnost o Gruziji priznaje pet država: Rusija, Nikaragva, Nauru, Venezuela i Tuvalu). Rusija je priznala njenu neovisnost poslije „petodnevnog rata” s Gruzijom 2008. godine. Leonid Tibilov je podsjetio da su 1992. godine stanovnici Južne Osetije već glasali na referendumu o ulasku u sastav Ruske Federacije [tada je za sjedinjenje bilo 99,89% glasača], a 2006. je republika sprovela još jedan referendum, ovoga puta za status neovisne države.

25 godina neovisnosti Pridnjestrovlja