70 godina od Churchillovog govora u Fultonu: Nema povratka u prošlost

Churchill, Roosevelt i Staljin u Jalti.

Churchill, Roosevelt i Staljin u Jalti.

TASS.
Navršilo se 70 godina od čuvenog govora Winstona Churchilla u Fultonu. U njemu je britanski političar, koji je bio na čelu države nakon Drugog svjetskog rata, odredio politički kurs protiv SSSR-a, donedavnog saveznika u antihitlerovskoj koaliciji. Smatra se da je taj govor simbol početka hladnog rata. Iako ova godišnjica pada na razdoblje pogoršanja odnosa Ruske Federacije i Zapada, ne bismo mogli reći da prolazimo, kako bi neki rekli, kroz hladni rat 2.0.

Već samo opisivanje sadašnje situacije stvari kao ''hladni rat 2.0'' (kao da je to novi nastavak neke od kompjuterskih igrica) svjedoči o tome da ni političar, ni javnost ne percipira dovoljno ozbiljno ono što se događa. Oni se prema ovom pogoršanju odnose kao prema igri koja će uskoro završiti bezuvjetnim porazom onoga koji je izazvao silu Zapada.

No potpuno su različite pojave onoga sa čime je svijet tad imao posla i onoga što se danas događa. Tad su bila suprotstavljena dva svjetonazorska sustava, dva sustava gledišta na to kako mora biti organiziran život društva i na temelju kojih principa se mora razvijati: liberalno-kapitalističkog ili komunističkog.

SSSR nije bio ništa manje moćna država od SAD-a, a sovjetski tenkovi nalazili su se u centru Europe. SSSR je pretendirao da uspostavi svjetsku hegemoniju, a Zapad je pokušavao preživjeti. Odnosi između zapadnog i istočnog bloka tad su podsjećali na odnose koji danas postoje između Sjeverne i Južne Koreje. Oni su se temeljili, gotovo od početka 1960-ih godina, na ukidanju prava protivnika na postojanje.

 

''Prohladni rat''

Ovaj konflikt odražava novu stvarnost, kad niz država, prije svega Rusija, nije zadovoljna onom situacijom koja je nastala u međunarodnom životu nakon raspada SSSR-a u 1991. godini. Međunarodni poredak koji je nastao prije 25 godina pokazao se kao krajnje nepravedan, budući da je u potpunosti uzimao u obzir interese samo jedne strane i potpuno ignorirao interese svih ostalih. Bunt je bio neizbježan.

Trenutno se radi o pravednoj raspodjeli prava u međunarodnom životu i o stvaranju neke nove ravnoteže sila. Rusija, a i Kina, pokušava postići uspostavu pravednih pravila igre a Zapad pokušava sačuvati sve ono kako je bilo nakon 1991. godine, kad je samo SAD mogao prekršiti međunarodno pravo, a svi ostali su ih morali samo slušati.

Sadašnji odnosi Rusije i Zapada su krajnje nejednostavni, no u njima u potpunosti ne postoji ideološka komponenta. Ovaj rat koji je u tijeku mogao bi se točnije nazvati ''prohladnim ratom'', jer se događa u drugim uvjetima, sukobljene strane prate druge ciljeve, vodi se drugim metodama.

 

Retorika Churchilla i Obame

Razmjer sadašnje situacije i stanje stvari nakon završetka Drugog svjetskog rata potpuno su različiti, kako je različita i retorika koju je Churchill koristio i kojoj pribjegavaju suvremeni zapadni lideri. Tad se smatralo da je ta prijetnja od strane Rusije egzistencijalna. Govoreći o tome, Churchill je upotrijebio izraz ''sjena koja se nadvila nad Europom''.

Zapadni lideri ne pretpostavljaju da na taj problem gledaju ozbiljno, predstavljajući ga u formi jednostavne i personificirane retorike. Nakon Drugog svjetskog nikom ne bi palo na pamet, čak ni Churchillu, da govori da je politika Rusije povezana samo sa Staljinovom politikom. Trenutno stalno možemo promatrati takvu personifikaciju (u odnosu na predsjednika Putina) i pokušaju da se uvrijedi protivnik, uvjeri sebe i društvo u tome da Ruska Federacija zapravo nije veliki problem te da će se raspasti kao kula od karata.

Čak kad je predsjednik Barack Obama prije godinu i pol imenovao Rusiju kao jednu od tri globalne prijetnje, to nije zapravo bilo ni tako ozbiljno. Te Obamine riječi su bile samo jednostavni retorički trik, iza kojeg se krije sukob sasvim drugog značenja nego onaj koji je bio tijekom Churchillovog govora u Fultonu.

Više

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće