Sjevernoatlantski savez će razmjestiti dodatne 4 divizije u Poljskoj i baltičkim zemljama. Ta odluka je objavljena na summitu u Varšavi. U okviru ovog sporazuma planira se 4000 vojnika Saveza već 2017. godine razmjestiti na rotirajuće dežurstvo.
Sjevernoatlantski savez na taj način formalno ne krši osnovni akt Rusija - NATO, potpisan 1997. godine. Prema tom sporazumu, Savez se obvezuje da ne razmješta trajno "značajne vojne kontingente" blizu teritorije Rusije.
Članice Saveza su također objavile da je europska komponenta proturaketne obrane SAD-a podignuta na osnovnu razinu borbene spremnosti. To znači da ratna mornarica SAD-a na bazi Rota u Španjolskoj, radarski sustavi u Turskoj i rakete-presretači u Rumunjskoj već zajednički funkcioniraju u smjeru suprotstavljanja mogućim prijetnjama Savezu.
Američki ratni brodovi i dalje svraćaju u Crno more, što će sasvim izvjesno izazvati negativnu reakciju Moskve.
Stranke će uskoro i službeno kontaktirati na sjednici Vijeća Rusija - NATO koja će se održati 13. srpnja. Rukovodstvo Saveza je već izrazilo želju da poduzme niz "mjera koje ulijevaju povjerenje". Među njima je montiranje transpondera (sustava za određivanje pripadnosti letjelice) na vojne avione NATO-a i Rusije, kao i sporazum o pravovremenom sprečavanju incidenata u zraku i na moru. Ukoliko se postigne dogovor oko spomenutih prijedloga, to će već značiti da je došlo do popuštanja napetosti u odnosima.
Zasad se, međutim, nikako ne može reći da je ta napetost popustila. Uoči summita NATO-a predsjednik SAD-a Barack Obama je u članku za Financial Times napisao da Rusija ugrožava teritorijalnu sigurnost Europe i da je ta opasnost u istom rangu s djelovanjem pripadnika 'Islamske Države'. Glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova Rusije Marija Zaharova odgovorila je da "NATO živi u paralelnom vojno-političkom svijetu" i da "koncentrira svoje napore na odvraćanje nepostojeće 'prijetnje s Istoka'".
Rusko viđenje rezultata summita
Po mišljenju Vladimira Jevsejeva, vojnog stručnjaka i zamjenika direktora Instituta za proučavanje zemalja Zajednice nezavisnih država, NATO je s raspadom Sovjetskog Saveza izgubio smisao svoga postojanja, a sada se, od početka krize u Ukrajini, u svijesti građana njegovih članica pojavio novi smisao, a to je potreba za pružanjem otpora Moskvi.
"U političkom aspektu nepostojeća 'ruska prijetnja' i stvarna opasnost koju predstavljaju pripadnici 'Islamske Države' pomoći će Savezu da se ujedini u doba Brexita i rasta sličnih centrifugalnih snaga u Europi", istaknuo je ruski stručnjak.
Po njegovom mišljenju, Moskva doživljava rezultat summita kao umjereno negativan, budući da je mogao biti i znatno oštriji, a nije mogao biti blaži. "To je neka vrsta kompromisa. Formalno se proklamira spremnost za suradnju, a praktički se provodi politika odvraćanja, i još u većoj mjeri zastrašivanja Rusije. Oni žele mir, a zapravo se pripremaju za rat", dodao je analitičar.
Kako je izjavio Viktor Murahovski, glavni urednik časopisa Arsenal otečestvu, Rusija neće poduzimati nikakve dodatne uzvratne mjere povodom poteza i političkih izjava NATO-a.
"Ministarstvo obrane se oslanja na stvarni vojni potencijal naših partnera iz NATO-a, a ne na izjave rukovodilaca ili političara. Naš vojni resor realizira plan izgradnje Oružanih snaga Rusije koji je usvojio predsjednik za razdoblje do 2025. godine. U okviru tog plana razmještaju se nove jedinice u Zapadnom vojnom okrugu i provodi se sveobuhvatna modernizacija vojske, istaknuo je Murahovski.
U sklopu uzvratnih mjera koje se već realiziraju ministar obrane RF Sergej Šojgu je u siječnju 2016. godine najavio formiranje nove tri divizije (divizija u mirnodopskim uvjetima broji do 13 000 vojnika) na zapadnim granicama Rusije s ciljem da se stvori protuteža odlukama Saveza koje su tada već pripremane, a sada su u Varšavi i administrativno potvrđene.
Hoće li NATO stići do Azije?
SAD i NATO već mogu "baciti oko" i na Aziju, smatra Jevsejev. "Administracija SAD-a shvaća da za očuvanje vojno-političke dominacije na svjetskoj političkoj sceni nije dovoljno samo jačati poluge za vršenje utjecaja u Europi, nego ih treba prenositi i u Aziju, radi odvraćanja prijetnje koju sve više predstavlja Kina", istaknuo je Jevsejev.
Po njegovim riječima, Washington je već pokrenuo proizvodnju linije od 12 razarača s navođenim raketama radi jačanja svog kontingenta vojno-pomorskih snaga u azijsko-pacifičkoj regiji.
"Pod izgovorom pogoršanja odnosa s Ruskom Federacijom Amerika će se postupno pomicati prema azijsko-pacifičkoj regiji. Ta tendencija će se pojačati kada na vlast dođe novi predsjednik, neovisno o tome tko će ući u Ovalni ured - Trump ili Clinton", smatra Jevsejev.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu
